Sve je više osoba koje dožive iznad prosječnu dob. Naučnici ističu da je u današnje vrijeme moguće doživjeti i stoti rođendan.

Kako svi starimo, tako se postavlja važno pitanje o tome šta možemo učiniti kako bismo ostali zdravi i nastavili uživati u životu.

Geni vas neće spasiti ni ubiti. Naime, geni igraju tek 10 posto u određivanju životne dobi. Tako osobe s manje zahvalnim genima mogu živjeti dugo ako promjene životne navike. Isto tako, osobe s odličnim genima mogu sami prouzročiti preranu smrt.

Kako onda štitimo više od 35 triliona ćelija u tijelu? Kako možemo omogućiti da dožive jedan cijeli vijek? Stručnjaci ističu da promjene u životnim navikama mogu odigrati ključnu ulogu.

Prvi i najvažniji korak je da svoju dugovječnost počnete planirati već sada i da počnete s usvajanjem zdravih životnih navika.

Zdrava prehrana nas sve više zbunjuje jer naučnici neprestalno otkrivaju nešto novo. Ipak, osnove su jednostavne: izbjegavajte brzu hranu, zaslađena pića, jedite puno voća i povrća. Ako je moguće, jedite organski uzgojeno voće i povrće kako biste u što većoj mjeri smanjili izloženost pesticidima.

Što ste deblji, to vaše srce teže radi. Otežano pumpa krv, a koljenima stvarate prekomjerni pritisak. Jedite zdrave grickalice, hranu prožvačite barem 30 puta kako biste olakšali probavljanje hrane, ali i na vrijeme primijetili da ste siti.

Prekomjeran unos soli je vodeći uzrok nastanka visokog krvnog pritiska i srčanih bolesti. Brojne namirnice sadrže so, pa je nepotrebno dodavati so. Umjesto soli koristite začinsko bilje.

Dokazano je da osobe koje održavaju kontakte s porodicom i prijateljima žive zdravije. Ne trebamo ni spominjati da je čovjek društveno biće te, kao takav, najbolje funkcionira u zajednici. Najbolje se osjeća kada pripada društvenoj zajednici i značajno se smanjuje rizik od nastanka raznih mentalnih poremećaja. Socijalizacija ne uključuje druženje putem društvenih mreža, već boravak u prostoru sa stvarnim ljudima.

Japanci jedu iz manjih tanjira. Dokazano je da u prosjeku žive čak sedam godina duže od ostatka svjetskog stanovništva. Imaju manji rizik od nastanka raka crijeva i srčanih bolesti. Osobe koje dožive čitavo stoljeće jedu do 80 posto osjećaja sitosti.

Osobe koje meditiraju najmanje 10 minuta dnevno imaju manji rizik od nastanka visokog krvnog pritiska, bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i visokog nivoa holesterola u krvi.

Ne morate postati profesionalni sportista. Važno je da svaki dan budete aktivni. Hodajte, koristite stepenice, bavite se vrtlarstvom ili jogom. Sve su to aktivnosti koje će pomoći da živite duže, a neće oduzeti puno vremena. Također je važno da najmanje dva puta sedmično radite vježbe snage koje će ojačati vaše mišiće.

Osobe koje imaju razlog da se probude i ustanu ujutro žive duže, zdravije i sretnije. Koji je vaš razlog za buđenje? Ako se ne možete sjetiti ni jednog odgovora, pronađite ga. To može biti druženje s porodicom, volontiranje ili edukacija. Prema naučnicima, takav način života produžuje život za sedam godina.

Važno je da jedan dan u sedmici bude samo vaš. Taj dan radite što god želite. Opuštajte se, družite se s prijateljima, gledajte omiljenu seriju. Ako ste osoba koja rijetko dobije slobodan dan, svaki dan izdvojite najmanje jedan sat i potrošite ga samo na sebe.

Poznato je da društvo u određenoj mjeri oblikuje čovjeka. Istraživanja su pokazala da, ako su vam tri bliska prijatelja pretila, imate čak 50 posto veći rizik od nastanka pretilosti. Prijatelji sa zdravim navikama će potaknuti i vas same na usvajanje zdravih navika.

Osobe koje su sretne i imaju pozitivan stav žive duže. Sreća smanjuje stres, ojačava imunitet, sprečava nastanak raznih bolesti. Dani tuge i lošeg raspoloženja su svima poznati, ali zapamtite da vas niko neće utješiti ni oraspoložiti ako to ne možete sami.