Ormarić s lijekovima u većini domaćinstava otvara se tek pri pojavi glavobolje ili visoke temperature.

Međutim, upravo taj zanemareni kutak doma može postati izvor opasnosti ako se ne održava pravilno.

- Nezgode povezane s kućnim zalihama lijekova uzrok su više od milion posjeta hitnoj službi godišnje - kaže doktorica Sarah Jenkins, specijalistica hitne medicine.

Sezonsko čišćenje stoga je idealna prilika da se posvetite nekoliko minuta i kućnoj apoteci, čime se osigurava sigurnost cijele porodice.

Prije samog organiziranja, važno je provjeriti sadrži li apoteka sve što je potrebno. Njen sadržaj trebao bi biti prilagođen potrebama domaćinstva, no postoji nekoliko osnovnih elemenata koje bi svaka trebala imati.

To uključuje pribor za prvu pomoć poput sterilnih gaza, zavoja, flastera različitih veličina i antiseptika za rane, piše USA Today.

- Digitalni toplomjer je neizostavan jer je tačna informacija o povišenoj temperaturi ključna za prvu procjenu stanja - kaže dr. Mark O'Connell, ljekar porodične medicine.

Osim pribora, apoteka treba sadržavati i osnovne lijekove koji se izdaju bez recepta.

To su lijekovi za ublažavanje bolova i snižavanje temperature, poput paracetamola i ibuprofena te preparati za uobičajene tegobe kao što su alergije, probavne smetnje ili prehlada.

Potrebno je razmisliti i o specifičnim potrebama, poput masti za opekotine ili gela za ubode insekata.

Nakon nabavke svih potrebnih sredstava, ključno je osigurati pravilne uvjete skladištenja.

- Iako se tradicionalno naziva "kupatilski ormarić", kupatilo je zbog vlage i stalnih promjena temperature jedno od najgorih mjesta za čuvanje lijekova - upozorava farmaceutkinja dr. Emily Carter.

Vlaga i toplota mogu smanjiti njihovu djelotvornost, a u nekim slučajevima ih učiniti i štetnima.

Lijekove je potrebno čuvati na suhom, hladnom i tamnom mjestu, izvan dohvata djece i kućnih ljubimaca.

Ladica u spavaćoj sobi ili polica u ormaru predstavljaju puno bolji izbor.

Lijekove je uvijek potrebno držati u originalnom pakiranju kako bi se sačuvale važne informacije o doziranju i roku upotrebe te spriječila zamjena s drugim proizvodima.

Lijekovi koji zahtijevaju hlađenje, poput inzulina, moraju se držati u frižideru, ali ne u vratima gdje temperatura najviše varira.

Redovnim pregledom kućne apoteke, barem jednom godišnje, uklanja se sve što više nije sigurno za upotrebu. Bez iznimke potrebno je baciti sve proizvode kojima je istekao rok valjanosti, čak i ako se radi o vitaminima ili dodacima prehrani. Kod lijekova na recept, pravilo je da se odbace svi koji su stariji od godinu dana.

Osim datuma, važno je obratiti pažnju i na izgled samog proizvoda.

- Ako su tablete promijenile boju, napukle su ili se mrve, ako su se kreme i tekućine razdvojile, zamutile ili promijenile miris, vrijeme je da ih se zbrine - objašnjava toksikolog dr. David Chen.

Takve promjene signaliziraju da je lijek možda bio izložen prevelikoj svjetlosti, toplini ili vlagi te više nije siguran za korištenje.

Stari i neiskorišteni lijekovi smatraju se farmaceutskim otpadom i nikada se ne smiju bacati u obično smeće ili ispuštati u odvod.

Dr. Linda Harrison, stručnjakinja za zaštitu okoliša, napominje:

- Hemikalije iz lijekova mogu prodrijeti u tlo i podzemne vode, uzrokujući značajnu štetu za ekosistem. Antibiotici su posebno opasni jer doprinose razvoju otpornosti bakterija.

Jedini ispravan i siguran način zbrinjavanja je odnošenje starih lijekova u najbližu apoteku.

Prema važećim propisima o zbrinjavanju otpada, apoteke su dužne besplatno preuzeti i zbrinuti farmaceutski otpad od građana.

Lijekove je potrebno donijeti u njihovoj primarnoj ambalaži, poput blistera ili bočica, dok se vanjska kartonska ambalaža može odvojeno reciklirati.