Nakon 20 godina rada s pacijentima koji imaju bolesti srca, začepljene arterije i metaboličke poremećaje, kardiolog dr. Sanjay Bhojraj primijetio je da važnu ulogu u zdravlju srca imaju i navike nakon radnog dana. Objašnjava da se bolesti srca razvijaju kroz godine, a na njih utječu krvni pritisak, upale, nivoa šećera i kvaliteta sna.

Upravo večernje rutine mogu odrediti hoće li se tijelo oporavljati ili ostati u stanju stresa. Zbog toga ističe da svjesno izbjegava određene navike nakon 19 sati, koje mogu negativno utjecati na zdravlje srca.

Dr. Bhojraj objašnjava da metabolizam prati cirkadijalni ritam, pa je tijelo navečer manje učinkovito u obradi šećera i masti.

- U večernjim satima osjetljivost na inzulin opada. Kasni obroci povezani su s višim novoom šećera u krvi nakon jela i pojačanim upalama - ističe doktor.

Dodaje da probava noću može ometati procese oporavka koji su važni za zdravlje krvnih žila.

Prema njegovim riječima, izlaganje jakom svjetlu navečer može poremetiti lučenje melatonina. - Melatonin ima važnu ulogu u regulaciji sna i krvnog pritiska- naglašava. Takva rasvjeta može utjecati i na zdravlje srca jer remeti prirodne noćne procese u tijelu. Zato preporučuje toplije i blaže izvore svjetla u večernjim satima.

Dr. Bhojraj upozorava da tijelo ne razlikuje stvarni stres od onoga na ekranu.

- Vaš živčani sistem ne zna da je to samo emisija - kaže. Takav sadržaj može povećati broj otkucaja srca i krvni pritisak. Dodaje da stres, čak i kratkotrajan, može negativno utjecati na krvne žile i zdravlje srca.

Iako naglašava da je tjelovježba važna, ističe da vrijeme treninga igra veliku ulogu.

- Intenzivni treninzi kasno navečer mogu odgoditi san - objašnjava. Takva aktivnost može održavati tijelo u stanju stresa i povećati broj otkucaja srca tokom noći. To može smanjiti kvalitetu oporavka, koji je ključan za zdravlje srca.

Dr. Bhojraj upozorava da alkohol može djelovati opuštajuće, ali zapravo ima suprotan učinak. - - Alkohol remeti strukturu sna i smanjuje REM fazu - ističe.

Također može povećati broj otkucaja srca i utjecati na krvni pritisak. Dugoročno, takve promjene mogu povećati rizik za zdravlje srca.

Naglašava da i emocije imaju snažan utjecaj na tijelo.

- Stres i ljutnja mogu imati stvarne posljedice za srce - kaže. Takvi razgovori mogu povećati novo hormona stresa i opteretiti organizam. Zbog toga savjetuje da se teške teme ne otvaraju neposredno prije spavanja.

Na kraju upozorava na utjecaj ekrana poput mobitela i televizora.

- Plavo svjetlo odgađa lučenje melatonina. To može dovesti do lošeg sna i kasnijeg uspavljivanja. Dugoročno narušeni san može povećati rizik za povišeni pritisak i druge probleme sa srcem - zaključio je.