Iako su i losos i piletina izvrsni izvori proteina, vitamina i minerala, njihovi nutritivni profili nude različite prednosti za zdravlje.

Ovisno o vašim ciljevima - bilo da je riječ o izgradnji mišića, jačanju srca ili općem zdravlju - jedan bi mogao biti bolji izbor od drugog, piše Health.com.

Glavni adut lososa su omega-3 masne kiseline. Ove kiseline, poput EPA i DHA, ključne su za funkciju mozga te zdravlje očiju i srca. File uzgojenog atlantskog lososa od oko 85 grama sadrži otprilike 1,24 grama DHA i 0,59 grama EPA. Divlji losos ima nešto manje omega-3 masnih kiselina, ali i dalje predstavlja izvrstan izvor. Samo jedna porcija lososa može zadovoljiti preporučeni unos, a Američka organizacija za srce savjetuje konzumaciju dvije porcije masne ribe sedmično za optimalno zdravlje.

I piletina i losos su takozvani potpuni proteini, što znači da sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne tijelu za normalno funkcioniranje i izgradnju mišića. Piletina, međutim, sadrži više proteina i manje masti od lososa. Porcija od 100 grama pilećih prsa bez kože i kostiju nudi oko 31 gram proteina i manje od četiri grama ukupne masti.

Pileća prsa sadrže i vrlo malo zasićenih masti, čiji smanjeni unos pomaže u izbjegavanju visokog LDL ("lošeg") holesterola. Važno je napomenuti da tamno pileće meso, poput bataka, može sadržavati više zasićenih masti.

Obje namirnice sadrže važne vitamine B grupe. Losos je bogatiji vitaminom B12, ključnim za stvaranje crvenih krvnih ćelija, dok piletina ima više niacina (B3) i vitamina B6, koji pomažu u pretvaranju hrane u energiju. I piletina i losos dobri su izvori selena i fosfora.

Selen je važan za rad štitnjače i imunitet, a fosfor za zdravlje kostiju i zuba. Ipak, losos sadrži znatno više selena, osiguravajući blizu 75 posto preporučene dnevne vrijednosti u poređenju sa 50 posto kod piletine.

Za razliku od piletine, losos je dobar izvor vitamina D, koji je važan za apsorpciju kalcija, zdravlje kostiju i imunološku funkciju. Divlji losos također sadrži antioksidans astaksantin, koji mu daje karakterističnu ružičastu boju i može imati protivupalne učinke. Obje namirnice sadrže kolin, nutrijent potreban za funkciju mozga, no losos ga nudi u nešto većoj količini.

Kada se pogleda nutritivna vrijednost na 100 grama, razlike postaju očitije. Pileća prsa bez kože i kostiju imaju blizu 165 kalorija, 31 gram proteina i manje od četiri grama masti.

S druge strane, uzgojeni atlantski losos ima blizu 206 kalorija, 22 grama proteina, ali i 12 grama masti, od kojih je većina korisna za srce. Losos također sadrži znatno više vitamina D i B12, dok piletina prednjači u niacinu (vitamin B3).