Pržena hrana spada među prve stvari koje bi nakon 50-e godine života trebalo svesti na minimum jer je bogata kalorijama, zasićenim mastima i spojevima koji mogu poticati upalne procese u organizmu.

U razdoblju kada su povišeni holesterol, krvni pritisak i srčane tegobe češći, česti posezanje za pomfritom, pohovanima jelima i sličnim obrocima nije najbolji saveznik zdravlja.

Namirnice prepune dodanog šećera, kao i bijeli hljeb i druga rafinirana peciva, mogu izazvati nagle oscilacije šećera u krvi i ostaviti nas bez energije već kratko nakon obroka.

Prema navodima iz članaka koji prenose savjete nutricionista, pretjerani unos šećera povezuje se i s većim rizikom od hroničnih bolesti, a spominje se i veza s većim rizikom od demencije.

Upravo zato deserti, industrijski snackovi i pekarski proizvodi trebali bi biti povremeni užitak, a ne svakodnevna navika.

Veliki problem nakon 50-e krije se i u namirnicama koje na prvi pogled ne djeluju "preslano", poput supa iz vrećice, gotovih umaka, grickalica, narezaka i smrznutih gotovih jela. Takva hrana često sadrži mnogo natrija, konzervansa i aditiva, a upravo se visok unos soli povezuje s povišenim pritiskom i lošijim kognitivnim zdravljem u kasnijoj dobi.

Prerađeno meso pritom se dodatno izdvaja kao grupa koju vrijedi jesti što rjeđe zbog velike količine soli i konzervansa te mogućeg utjecaja na upalne procese.

I alkohol se često podcjenjuje, premda stručnjaci upozoravaju da redovna večernja čaša može otežati kontrolu tjelesne težine i pridonijeti nakupljanju masnog tkiva, naročito u području trbuha. U člancima koji se bave prehranom žena u zrelijoj dobi navodi se i da alkohol može pogoršati umor, promjene raspoloženja i tegobe povezane s menopauzom.