Nedostatak sna je poznat kao prijetnja po zdravlje, ali novija istraživanja pokazuju da ni prekomjerno spavanje (više od devet sati) nije bezopasno, naprotiv, može biti povezano s većim rizicima nego što se do sada pretpostavljalo.

Iako takva saznanja mogu izazvati zabunu i brigu, važno je razumjeti šta zaista stoji iza ovih tvrdnji i šta duže spavanje može da predstavlja.

San, uz uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost je osnova dobrog zdravlja.

Dok spavamo, tijelo prolazi kroz procese koji mu omogućavaju da efikasno funkcioniše kada smo budni, od regeneracije mišića do obrade uspomena i regulisanja emocija.

Većini odraslih je potrebno između sedam i devet sati sna svake noći, ali postoje izuzeci, neki ljudi prirodno manje spavaju, ali i dalje dobro funkcionišu.

Ipak za većinu, spavanje ispod sedam sati redovno dovodi do smanjene koncentracije, lošijeg raspoloženja, većeg stresa i manjka energije.

Hronični manjak sna povećava rizik od brojnih bolesti, od srčanih i moždanih udara do dijabetesa, anksioznosti, depresije, pa čak i nekih vrsta karcinoma.

Idealna količina sna zavisi od pojedinca, njegovih godina i zdravstvenog stanja. Naprimjer, djeci i tinejdžerima često treba više sna, a preporuka za njih je osam do 10 sati.

Starijim osobama, ukoliko nemaju poremećaj sna, potrebna količina sna je ista kao u mlađim godinama, a za većinu odraslih, sedam do devet sati sna je optimalno.