Mnogi zaziru od posjete zubaru i to s dobrim razlogom.
Ugradnja umjetnog zuba često podrazumijeva invazivnu operaciju, ugradnju titanskog vijka u čeljust i višemjesečno čekanje da implantat sraste s kosti prije postavljanja krunice.
v2-intext-01
No toj bi praksi uskoro mogao doći kraj jer istraživački timovi širom svijeta rade na uzgoju pravih, bioloških zuba direktno u ljudskoj čeljusti, piše
CNN.
Iako se čini kao daleka budućnost, na King's Collegeu u Londonu, Ana Angelova Volponi, direktorica poslijediplomskog programa iz regenerativne stomatologije, već gotovo dva desetljeća eksperimentira sa zubima uzgojenim u laboratoriji.
v2-out-of-page
Zamjeni mišijih ćelija ljudskima
Još 2013. godine bila je dio tima koji je uspio uzgojiti zub iz ljudskih i mišijih ćelija.
Ove godine vodila je studiju koja je nadogradila taj rad i postigla ključan proboj u materijalu koji služi kao "okruženje" za razvoj zuba u laboratoriji, vjernije oponašajući uvjete u ustima.
To je važan korak prema potpunoj zamjeni mišijih ćelija ljudskima.
Ideja o stvaranju laboratorijski uzgojenih zuba seže u 1980-e, no zub koji su Volponi i njene kolege stvorili prije više od desetljeća bio je prvi koji je koristio odrasle ljudske ćelije desni, kombinirane s "progenitorskim" zubnim ćelijama iz mišijeg embrija.
- To je gotovo poput stativa. Dvije vrste ćelija učestvuju u stvaranju zuba, u svojevrsnom razgovoru, a zatim imamo okruženje u kojem se to događa - rekla je o elementima potrebnim za uzgoj zuba.
To okruženje, koje naučnici nazivaju "skelom", ključno je za uspjeh.
U najnovijoj studiji, umjesto kolagena korištenog 2013. godine, tim sada koristi hidrogel, polimer s visokim udjelom vode.
- Prvo prikupljamo ćelije iz mišijih embrija, zatim ih miješamo i centrifugiramo kako bismo dobili malu ćelijsku kuglicu. Zatim ubrizgavamo tu kuglicu u hidrogel i uzgajamo je osam dana - objasnio je Xuechen Zhang, doktorand na King's Collegeu i koautor studije.
Nakon osam dana, unutar hidrogela formiraju se strukture nalik zubima. U prethodnom istraživanju, takvi "zubni zameci" preneseni su u miša gdje su se razvili u zubnu strukturu s korijenom i caklinom.
Brojni izazovi
Iako preostaju brojni izazovi, Volponi predviđa dva moguća scenarija za buduću primjenu:
- Ili uzgajamo zub do određene faze razvoja, a zatim ga ugrađujemo u zubnu čašicu, gdje će se u potpunosti razviti i integrirati s kosti i ligamentima. Ili, prvo u potpunosti uzgojimo zub, a zatim ga hirurški implantiramo. Još je prerano reći koji će pristup biti održiviji.
Pravi, biološki zamjenski zub uzgojen iz vlastitih stanica pacijenta nudio bi brojne prednosti u odnosu na današnje implantate.
Tijelo bi ga prihvatilo bez upale ili odbacivanja, a osjećaj bi bio identičan pravom zubu - za razliku od implantata kojima nedostaju osjećaj i elastičnost jer su srasli s kosti.
Vitor C. M. Neves sa Univerziteta u Sheffieldu, koji nije bio uključen u studiju, istaknuo je da je Volponi pionirka u ovom području te da njeno novo istraživanje rješava ključan faktor za buduću primjenu ove tehnologije.
- Što više istraživača doprinese napretku ovog područja, to će prije čovječanstvo moći ubrati njegove plodove - kazao je.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
Početna