Nema boljeg osjećaja od lijeganja u svježe opranu i mirisnu posteljinu.

Ali taj osjećaj čistoće ponekad traje puno kraće nego što bismo željeli, a razlog mogu biti svakodnevne navike o kojima uopće ne razmišljamo.

Kako prenosi portal Tom‘s Guide, dr. Shanina C. Knighton, vanredna pridružena profesorica na Frances Payne Bolton School of Nursing Univerziteta Case Western Reserve i stručnjakinja za prevenciju infekcija, upozorava na tri stvari koje mnogi redovno donose na krevet, a koje mogu ubrzati nakupljanje prljavštine, mikroorganizama i alergena na posteljini.

Jastuci, jorgani i madraci već sami po sebi mogu biti pogodno mjesto za nakupljanje vlage te razvoj bakterija i gljivica.

Situacija postaje još gora kada na krevet donosimo predmete i odjeću koji su tokom dana bili u kontaktu s brojnim površinama.

Prema riječima dr. Knighton, posebnu pažnju trebalo bi obratiti na mobitele, odjeću koju smo nosili vani i bose noge.

Kod većine ljudi takvo nakupljanje nečistoća može pridonijeti pojavi neugodnih mirisa, prištića i iritacije kože, ali i pogoršati simptome alergija i astme.

Kod osoba koje imaju oštećenu kožu ili oslabljen imunološki sistem dugotrajan kontakt s prljavom posteljinom može predstavljati i ozbiljniji rizik.

Mnogi prije spavanja još nekoliko minuta pregledaju društvene mreže, čitaju vijesti ili odgovaraju na poruke, a zatim mobitel ostave na krevetu ili čak na jastuku. Upravo je to jedna od navika koju dr. Knighton savjetuje izbjegavati.

- Ljudi donose prljav mobitel u krevet, isti onaj koji je bio na stolovima u restoranima, u kupatilima i u njihovim rukama cijeli dan, a zatim ga stave na jastuk ili plahte - objašnjava Knighton.

Mobitel tokom dana dolazi u kontakt s rukama i različitim površinama, pa se na njemu mogu nakupiti brojne nečistoće koje potom lako završavaju na posteljini.

- Površina pametnog telefona jedna je od najprljavijih stvari koje većina ljudi posjeduje, a donose ga ravno do mjesta na kojem spavaju - upozorava stručnjakinja.

Ostavljanje mobitela izvan spavaće sobe ima i dodatnu prednost. Osim što smanjujete količinu nečistoća koje unosite u krevet, uklanjate i neke od mogućih ometača sna, svjetlost zaslona, zvukove obavijesti i iskušenje da još pola sata provedete pregledajući društvene mreže.

Nakon napornog dana mnogima je prva želja doći kući i odmah se baciti na krevet. No ako još uvijek nosite odjeću u kojoj ste proveli dan izvan kuće, to možda nije najbolja ideja.

Dr. Knighton kaže da se i sama pridržava jednostavnog pravila - u odjeći koju je nosila vani ne sjeda na krevet, ne spava u njoj niti je ostavlja na krevetu ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Razlog je jednostavan. Odjeća tokom dana skuplja prašinu i različite nečistoće iz okoline, a u tkanini se zadržavaju i znoj, masnoće s kože te različite čestice iz zraka. Sve se to potom može prenijeti na plahte, jastuke i prekrivače.

- Sve ono s čim su moja odjeća za van i moj mobitel došli u kontakt tokom dana ostaje izvan prostora u kojem spavam - kaže dr. Knighton.

Presvlačenje nakon dolaska kući stoga nije samo pitanje udobnosti. Ako želite da vam posteljina duže ostane čista, dobra je navika odjeću koju ste nosili vani držati podalje od kreveta.

Treća navika vjerovatno će iznenaditi najviše ljudi. Dr. Knighton savjetuje da obratimo pažnju i na ono što sa svojih podova prenosimo direktno u krevet.

- Papuče u mojoj kući nisu stvar izbora i njihova svrha nije samo udobnost - naglašava dalje Knighton.

Ako se u kući nosi obuća za vani ili imate kućne ljubimce, na podovima mogu završiti brojne nečistoće unesene s vana. Hodanjem bosih nogu po podu dio njih završava na stopalima, a potom i na plahtama kada legnemo u krevet.

Isto vrijedi i za čarape. Ako ste u istim čarapama hodali po cijelom stanu, a zatim s njima sjeli ili legli na krevet, prljavštinu s poda možete prenijeti izravno na posteljinu.

- Ako hodate bosi po kući, a zatim legnete u krevet, vlastitim ste stopalima prenijeli sve to na svoje plahte. Par papuča između poda i kreveta prekida taj lanac - objašnjava dr. Knighton.

Naravno, čak i ako se pridržavate svih ovih pravila, posteljinu i dalje treba redovno prati.

Kako bi se spriječilo nakupljanje prljavštine, znoja i vlage, dr. Knighton tokom ljetnih mjeseci preporučuje pranje plahti najmanje jednom sedsmično.

Veće i deblje dijelove posteljine, poput jastuka, jorgana i prekrivača, nije potrebno prati tako često, ali preporučuje se oprati ih svakih nekoliko mjeseci.

Kada je riječ o temperaturi pranja, Knighton preporučuje najmanje 54 stepenaq Celzijusa, dok se temperatura može povećati na 60 stepeni ako želite učinkovitije ukloniti grinje.