Biti ljut i razdražljiv kad si gladan nije karakterna mana već naučni fenomen. Razlozi ove pojave leže u nekim procesima koji se dešavaju u vašem tijelu kada mu je potrebna hrana i zavise od nivoa glukoze u krvi, kao i određenim genima.

Ugljenihidrati, proteini i masti u svemu što jedete razgrađuju se u jednostavne šećere, aminokiseline i slobodne masne kiseline.

Ovi nutrijenti prelaze u vaš krvotok, odakle se distribuiraju u vaše organe i tkiva i koriste za energiju.

Kako vrijeme prolazi nakon vašeg posljednjeg obroka, količina ovih hranjivih supstanci koje kruže u vašem krvotoku počinje opadati što vaš mozak shvata kao situaciju opasnu po život.

Jednostavne stvari poput koncentrisanja i smislenog razgovora mogu postati teške kada ste gladni, a još jedna stvar koja može postati teža je ponašanje u okviru društveno prihvatljivih normi, kao što je kontrolisanje ljutnje i razdražljivosti.

Kada nivo glukoze u krvi padne na određeni prag, vaš mozak šalje naredbe za nekoliko organa u vašem tijelu za sintezu i oslobađanje hormona koji povećavaju količinu glukoze u krvi, između ostalih adrenalina i kortizola.

Ova dva hormona su zapravo hormoni stresa koji se oslobađaju u vaš krvotok u svim vrstama stresnih situacija.

Baš kao što biste lako vikali u ljutnji na nekoga kao odgovor na stres, poplava adrenalina koju dobijete može potaći sličnu reakciju.

Drugi razlog zbog kojeg je glad povezana s ljutnjom je taj što su oba kontrolisana zajedničkim genima.

Proizvod jednog takvog gena je neuropeptid Y, prirodna hemikalija mozga koja se oslobađa u mozak kada ste gladni.

Stimuliše proždrljivo ponašanje pri hranjenju djelujući na različite receptore u mozgu, uključujući i onaj koji se zove Y1 receptor.

Osim što djeluju u mozgu za kontrolu gladi, neuropeptid Y i Y1 receptor također regulišu ljutnju ili agresiju.

U skladu s tim, ljudi sa visokim nivoom neuropeptida Y također imaju tendenciju da pokazuju visok nivo impulsne agresije.

Dok mnogi fizički faktori doprinose ljutnji i nervozi, psihosocijalni faktori također imaju ulogu. Kultura utiče na to da li, naprimjer, direktno ili indirektno izražavate verbalnu agresiju.

Kako smo svi različiti u svim ovim faktorima, nije ni čudo da postoje razlike u tome koliko ljudi djeluju razdražljivo kada su gladni.