Vrijeme od 6.30 pa do 9-10 sati je period u kojem se najčešće događaju srčani i moždani udar. Naučnici su otkrili zbog čega rano ujutro postoji najveća opasnost od poremećaja dotoka krvi u srce ili mozak.

Ujutro je nivo proteina koji povećava rizik od napada na samom vrhuncu. Riječ je o proteinu koji koči razgradnju krvnih ugrušaka što je jedan od glavnih uzroka srčanog i moždanog udara.

Ujedno, prije samog buđenja naglo rastu tjelesna temperatura i pritisak, a viskoznost krvi je veća pa sav taj napor za oštećene krvne žile zna rezultirati napadom.

Američki tim iz Bolnice za žene Brigham u Bostonu i Oregon zdravstvenog i univerzitetskog centra su tokom dvije sedmice proveli ispitivanja na zdravim dobrovoljcima.

Cilj istraživanje je bio procijeniti utiče li na jutarnji povećani rizik sam unutrašnji (tjelesni) sat ili je riječ o tjelesnoj promjeni koja nastaje ustajanjem iz kreveta i pojačanom fizičkom aktivnosti.

Rezultati studije su pokazali kako tjelesni, odnosno unutrašnji sat najviše pridonosi povećanju rizika od kardiovaskularnih zdravstvenih problema koji se javljaju u jutarnjim satima.

- Naši rezultati pokazuju da cirkadijalni sistem odnosno unutrašnji sat tijela, pridonosi povećanju rizika od smanjenja protoka krvi, odnosno moždanog i srčanog udara-rekao je autor studije dr. Frank Scheer, direktor Hronobiologije u bolnici za žene.

Koautor studije dr. Steven Shea, direktor Zavoda za medicinu rada i nauku u Oregonu rekao je da ljudski unutrašnji sat uzrokuje jutarnji visok nivo proteina PAI-1, neovisno o ponašanju ili određenim aktivnostima. 

Istraživači napominju da su u studiju bile uključene zdrave osobe. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se provelo testiranje kako unutrašnji sat utiče na ugrožene pojedince, kao što su pretile osobe, one s dijabetesom ili koje boluju od kardiovaskularnih bolesti.

Kada je riječ o temperaturi tijela, ona pri spavanju pada, a ljudi kojima je temperatura tijela pri spavanju niža spavaju dublje i bolji su spavači.

Ujutro kod ustajanja, temperatura postupno raste te dolazi i do lučenja adrenalina koji pojačava budnost, što nas ujedno priprema za dnevne aktivnosti.

Ujedno raste i nivo kortizola, hormona koji je poznat i po tome da djeluje protiv upale. To donekle pojašnjava zašto su simptomi određene reumatske bolesti u rano jutro puno jači, a u kasnijem dijelu jutra stanje s ukočenim, bolnim zglobovima i refleksima se popravlja.