Nekada su muzičke hitove stvarali radio, publika i koncerti. Danas, sve češće, o njihovoj sudbini odlučuju algoritmi streaming platformi poput Spotifyja i društvenih mreža kao što je TikTok. Pjesme koje se ne preskaču, imaju kratak i upečatljiv refren te se lako uklapaju u videoformat od nekoliko sekundi, imaju znatno veću šansu da postanu viralne ali ne nužno i profitabilne za one koji su ih stvorili.

Ove platforme su otvorile vrata autorima i izvođačima koji ranije nisu imali pristup velikim izdavačima, a sad su došli u priliku da zarade na tuđem radu. Otpjevaju i preuzmu nečiju pjesmu, tačnije samo strofu, zakače na TikTok ili drugu platformu i pregledi se broje stotinama hiljada, miliona, a autora ili izvođača pjesme niko i ne spominje. 

Jedan od najpoznatijih primjera zloupotrebe viralnosti dogodio se 2023. godine, kada je anonimni TikTok korisnik pod imenom Ghostwriter objavio pjesmu "Heart on My Sleeve", koristeći umjetnu inteligenciju za imitaciju glasova Drakea i The Weeknda. Pjesma je u rekordnom roku postala viralna, korištena u hiljadama videa i preslušana milionima puta na streaming platformama. Dok je sadržaj privremeno donosio zaradu onome ko ga je objavio, izdavačke kuće i stvarni nosioci prava nisu imali nikakvu kontrolu nad širenjem niti nad prihodima, sve dok pjesma nije uklonjena zbog kršenja autorskih prava.

Iako se u ovom slučaju radilo o AI-generisanom sadržaju, mehanizam je isti i kod klasičnih pjesama - onaj ko prvi "uhvati algoritam" i objavi zvuk, često ubire najveću korist. Originalni autori i izvođači ostaju bez zarade, a ponekad čak i bez spomena, dok njihovo djelo postaje dio tuđeg viralnog uspjeha.

Jedan od prepoznatljivih regionalnih primjera jeste ponovno "oživljavanje" starijih pop i folk pjesama iz 80-ih, 90-ih i 2000-ih godina kroz TikTok trendove. Tako su se, primjera radi, dijelovi pjesama Lepe Brene, Dine Merlina, Halida Bešlića... posljednjih godina masovno koristili u kratkim videoklipovima, često u izvedbama anonimnih korisnika ili kroz neoznačene "soundove".

U više slučajeva viralni su postajali upravo refreni koje su korisnici sami otpjevali ili obradili, bez navođenja originalnog autora i izvođača. Takvi TikTok profili su zahvaljujući tim zvukovima bilježili nagli rast pratitelja, milionske preglede i komercijalne saradnje, dok originalni autori i izvođači od te viralnosti nisu imali nikakvu finansijsku korist.

Stručnjaci upozoravaju da je riječ o sistemskom problemu, posebno na TikToku, gdje kratki formati i neregulisana upotreba zvukova omogućavaju da viralnost postane važnija od autorstva.

Upravo na ovakve zloupotrebe upozorava i pjevač i autor Eldin Huseinbegović. On ističe za Faktor da su društvene mreže dobar alat za mlade koji tek počinju, ali...

- Lijepo je kad neko ponekad uzme tuđu pjesmu i otpjeva je da bi skrenuo pažnju na sebe, ali kada to postane praksa, a ljudi ne ulažu u vlastiti identitet, marketing... tada nastaje problem. Ne može se graditi karijera na tuđim pjesmama. Neko je te pjesme radio, platio, i onda ih neko preuzme bez pitanja autora - kaže Huseinbegović.

Dodaje da najveću korist ima onaj ko sadržaj objavi, dok autor ostaje uskraćen čak i za priznanje, a kamoli zaradu.

Sličnog mišljenja je i Alen Karadža iz diskografske kuće Sarajevo Disk, koji naglašava da je problem posebno izražen kod kratkih videoformata.

- Sve se bazira na zadržavanju pažnje, a ona je danas izuzetno kratka. Tuđe pjesme se koriste u kratkim formama, dok drugi zarađuju na viralnosti. Nije pravedno - autori i izvođači ostaju uskraćeni - kaže Karadža za Faktor.

Podsjeća da su platforme poput YouTubea pravno uređenije, dok TikTok još uvijek ima ozbiljne rupe u regulaciji autorskih prava.