Bosna i Hercegovina je 30. septembra 2025. godine dostavila Evropskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende, strateškog dokumenta koji predstavlja preduvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan - programa Evropske unije vrijednog šest milijardi eura.

Ova sredstva, dostupna kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, namijenjena su zemljama koje pokažu spremnost za duboke reforme u skladu s evropskim standardima.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto potvrdila je da je dokument već stigao u Brisel te za sljedeću sedmicu najavila posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.

Agenda je strukturirana prema Uredbi EU-a i obuhvata četiri tematska stuba - zelenu i digitalnu tranziciju, poslovno okruženje, ljudski kapital te temeljna prava i vladavinu prava. Svaki od njih nosi specifične ciljeve i reformske zadatke čija realizacija direktno određuje tempo i obim finansijske podrške koju BiH može očekivati.

Prvi stub, zelena i digitalna tranzicija, objedinjuje prelazak na održive energetske modele i digitalnu transformaciju javnog i privatnog sektora. BiH se obavezala da će do 2030. godine usvojiti akcione planove za obnovljive izvore energije, modernizirati elektroenergetsku mrežu i uvesti mjere za klimatsku otpornost infrastrukture, posebno u javnim zgradama, transportu i komunalnim sistemima.

Istovremeno, digitalizacija podrazumijeva uspostavljanje interoperabilnih registara, razvoj eUprave, eZdravstva, ePravosuđa i eObrazovanja, te usklađivanje zakonodavstva s evropskim direktivama o cyber sigurnosti, zaštiti podataka i elektronskoj identifikaciji. Planirano je i donošenje zakona o digitalnim uslugama i kibernetičkoj otpornosti.

Većina mjera treba biti realizirana do kraja 2026. godine.

Za građane, to znači brži pristup javnim uslugama, sigurniju digitalnu infrastrukturu i dugoročno niže troškove energije.

Drugi reformski stub odnosi se na poslovno okruženje, s ciljem stvaranja povoljnijeg ambijenta za domaće i strane investitore, smanjenja administrativnih opterećenja i jačanja tržišne konkurentnosti. Predviđena je reforma inspekcijskih službi kroz jedinstveni inspekcijski portal i digitalnu evidenciju kontrola, kao i digitalizacija procesa registracije i licenciranja poslovnih subjekata, uz cilj da se otvaranje firme skrati na tri dana.

BiH se obavezala da će uskladiti zakonodavstvo s EU direktivom o javnim nabavkama, uvesti elektronske aukcije i osigurati transparentnost budžetskih troškova.

Planirana je i reforma zakona o zaštiti potrošača te uvođenje digitalnih alata za praćenje tržišnih nepravilnosti.

Rokovi su postavljeni do kraja 2025. godine. Za privredu, to znači manje birokratije i brže procese, dok građani mogu očekivati bolju zaštitu potrošača i transparentnije trošenje javnog novca.

Treći stub fokusira se na ljudski kapital, odnosno obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu inkluziju. Reforma obrazovanja uključuje modernizaciju nastavnih planova i programa, uvođenje dualnog obrazovanja koje kombinira teoriju i praksu, te jačanje STEM oblasti i digitalnih kompetencija.

U oblasti zapošljavanja planirano je jačanje službi za zapošljavanje, provođenje aktivnih mjera tržišta rada poput subvencija, obuka i mentorstva, te povezivanje obrazovnih institucija s privredom.

Socijalna zaštita obuhvata usklađivanje politika na svim nivoima vlasti, zaštitu ranjivih grupa i uvođenje digitalnih socijalnih kartona.

Većina mjera planirana je do kraja 2026. godine, uz pilot projekte u 2025. Za građane, to znači bolje obrazovanje, više prilika za zapošljavanje i efikasniju socijalnu zaštitu.

Najzahtjevniji stub odnosi se na temeljna prava i vladavinu prava. BiH se obavezala na reformu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, usvajanje zakona o sudovima BiH i uvođenje sistema za praćenje efikasnosti sudskih procesa. U borbi protiv korupcije predviđeno je donošenje zakona o sukobu interesa, uspostava nezavisnog tijela za borbu protiv korupcije, digitalna evidencija imovine nosilaca javnih funkcija i transparentnost budžetskih tokova.

U oblasti izbornog procesa planirana je tehnička modernizacija Centralne izborne komisije BiH i revizija izbornog zakonodavstva u skladu s preporukama ODIHR-a. Nositelji su Ministarstvo pravde BiH, VSTV, CIK i Agencija za prevenciju korupcije, a ključne mjere trebaju biti realizirane do kraja 2025. godine, s punom primjenom do kraja 2026. Za građane, to znači veće povjerenje u institucije, pravedniji izborni proces i konkretnu borbu protiv korupcije.

Reformska agenda predviđa uspostavu tehničkog sekretarijata za koordinaciju i praćenje implementacije. Svaka institucija ima obavezu kvartalnog izvještavanja, a Evropska komisija koristi indikatore napretka za evaluaciju i odobravanje tranši iz Plana rasta.

Prva tranša sredstava predviđena je za kraj 2025. godine, uz uvjet da su početne mjere implementirane.

Daljnje isplate zavise od konkretnih rezultata u provođenju reformi, što znači da će Evropska komisija pratiti ne samo formalno usvajanje mjera, već i njihovu stvarnu primjenu na terenu.

Svaka mjera u Reformskoj agendi ima definiran indikator napretka, nosioca aktivnosti i vremenski okvir, a napredak će se ocjenjivati kvartalno. Uspješna realizacija omogućava pristup narednim tranšama iz Plana rasta, dok kašnjenja ili neispunjavanje obaveza mogu dovesti do obustave sredstava.

U tom kontekstu, Vijeće ministara BiH pozvalo je sve nivoe vlasti - državne, entitetske, kantonalne i lokalne, da aktivno učestvuju u implementaciji, jer se sredstva iz Plana rasta ne dodjeljuju automatski, već po principu "novac za reforme".

To znači da će se finansijska podrška dodjeljivati proporcionalno stepenu realizacije konkretnih mjera, a ne samo na osnovu političkih obećanja.

Dokument jasno navodi da se reforme moraju provoditi na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, što zahtijeva visok stepen međuinstitucionalne saradnje. U tom smislu, uspostava tehničkog sekretarijata za koordinaciju reformi nije samo administrativna mjera, već pokušaj da se stvori operativni mehanizam koji će omogućiti praćenje napretka, razmjenu podataka i zajedničko izvještavanje prema Evropskoj komisiji.