Iako postoji iskrena volja i u Bosni i Hercegovini i unutar NATO saveza za članstvo BiH, prepreke se uglavnom javljaju unutar domaćih političkih i institucionalnih struktura, ali rješavanje određenih formalno-pravnih aspekata je samo pitanje vremena.

Rečeno je to danas na otvorenju trodnevne Sarajevske sigurnosne konferencije (SSC) koja je okupila otprilike 300 učesnika iz više od 20 zemalja, u organizaciji New Lines Institute for Strategy and Policy.

Direktor Sarajevske sigurnosne konferencije Hikmet Karčić izjavio je, prije otvaranje konferencije, da Bosna i Hercegovina, kao zemlja s bogatim iskustvom u ratnim dešavanjima i namjenskoj industriji, može značajno doprinijeti redefinisanju nove evropske sigurnosne arhitekture.

- BiH ima kapacitete da Evropi ponudi konkretna rješenja u slučaju većih sigurnosnih izazova, a upravo je to jedan od ključnih ciljeva ove konferencije - kazao je Karčić.

Posebno je istakao značaj činjenice da je NATO savez zvanični partner konferencije, što, kako je rekao, potvrđuje postojanje obostrane volje – i u BiH i unutar NATO-a – za članstvo Bosne i Hercegovine u taj savez.

- Prepreke se uglavnom javljaju unutar domaćih političkih i institucionalnih struktura, ali vjerujem da je to samo pitanje vremena - dodao je Karčić.

Naglasio je da BiH već ima involvirane institucije i pojedince u NATO strukturama, iako još nije članica, te da konferencija šalje poruku o obostranim benefitima.

- Ove godine po prvi put imamo i podršku državnih institucija, što dodatno potvrđuje važnost partnerstva između civilnog društva i NATO saveza - zaključio je Karčić.

Vanredna profesorica na Univerzitetu u Salzburgu Dženeta Karabegović izjavila je da organizacija Sarajevske sigurnosne konferencije potvrđuje da je Bosna i Hercegovina relevantna lokacija za diskusije o sigurnosti u evropskom i globalnom kontekstu.

- Imamo goste iz cijelog svijeta, akademike, političare, predstavnike industrije i institucija, što pokazuje da Sarajevo može biti mjesto ozbiljnih razgovora o sigurnosnim pitanjima - kazala je Karabegović.

Istakla je da cilj konferencije nije ubrzanje procesa članstva BiH u NATO, već demonstracija spremnosti države da bude dio tog saveza.

- Na svakom panelu učestvuju stručnjaci koji rade u BiH ili su s njom povezani, što pokazuje da širom svijeta postoje ljudi kojima je stalo do Bosne i Hercegovine i koji će nastaviti lobirati za nju na međunarodnoj sceni - dodala je.

Govoreći o redefinisanju evropske sigurnosti, Karabegović je naglasila da se sve više govori o potrebi za novim partnerstvima i uključivanju aktera koji ranije nisu smatrani relevantnim.

- U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina, iako mala zemlja, može igrati značajnu ulogu kao lokacija koja pokreće važne sigurnosne rasprave - zaključila je.

Ambasador Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini Henk van den Dool izjavio je da njegova zemlja s ponosom podržava Sarajevsku sigurnosnu konferenciju.

- Kada su nam se prije tri godine obratili organizatori iz New Linea, pitali smo se da li je još jedna sigurnosna konferencija zaista potrebna. Danas, s ponosom mogu reći da smo dio ovog važnog događaja - kazao je nizozemski ambasador.

Naglasio je da se svijet mijenja brzo i ne nužno u pozitivnom smjeru, te da je važno imati otvorene razgovore o sigurnosnoj arhitekturi.

- Sarajevo je u srcu Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je u srcu Evrope, a Evropa je srce svijeta. Upravo ovdje možemo voditi ključne razgovore o budućnosti naše sigurnosti - poručio je nizozemski ambasador.

Koferenciju je 2023. godine pokrenula Inicijativa za stratešku analizu, neprofitnog i nevladinog think tanka sa sjedištem u Sarajevu. Od januara 2024. godine, i inicijativa i konferencija djeluju u okviru Centra za zapadni Balkan pri Institutu New Lines, nezavisnoj istraživačkoj i političkoj organizaciji sa sjedištem u Washingtonu, D.C.

Među ključnim učesnicima Konferencije su i troje visokih predstavnika NATO-a: Radmila Šekerinska, zamjenica generalnog sekretara NATO-a i prva visoka zvaničnica Alijanse iz zapadnog Balkana, admiral Sir Keith Blount, zamjenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi (DSACEUR) i drugi čovjek NATO-a za operacije u Evropi te general Aurelio Colagrande, zamjenik vrhovnog komandanta za transformaciju (DSACT), zadužen za modernizaciju i transformaciju savezničkih snaga, koji će po prvi put boraviti u regionu od svog imenovanja na tu funkciju.

Konferencija će tokom tri dana ugostiti međunarodne eksperte, uključujući predstavnike NATO-a, Evropske unije, atlantskih i evropskih think-tankova, akademske zajednice, te oružanih snaga SAD-a, Kanade i Italije.

Fokus SSC 2025 bit će na novim okvirima evropske sigurnosti, s naglaskom na jačanje koordinacije, otpornosti demokratije i suočavanje s izazovima poput autoritarnih uticaja, hibridnog ratovanja i geopolitičke nestabilnosti.