Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je na sjednici 16. marta razmatrao inicijativu za pokretanje postupka formiranja istražne komisije o stanju u pravosuđu, koju je dostavila Komisije za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma, te odlučio da ona nije u skladu sa Poslovnikom o radu ovog doma.

Odluku je potpisao Marinko Čavara, koji je tada bio predsjedavajući Zastupničkog doma, piše Detektor, na čije pozive, poruke i mail upite, kako navode, već sedmicama ne odgovaraju članovi Kolegija Čavara (HDZ), te Denis Zvizdić (NiP) i Darko Babalj (SDS). 

U suštini, obrazloženje je da privremene komisije mogu biti formirane na prijedlog zastupnika, no ne i komisija u kojim su zastupnici. 

Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring EU integracija, kazao je da kao podnosioci inicijative parlamentarnoj Komisiji za borbu protiv korupcije, nisu obaviješteni o ovom ishodu, što smatra dodatno zabrinjavajućim.

- Činjenica da je Kolegij Zastupničkog doma u ovom trenutku, kada su zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i o Sudu Bosne i Hercegovine, ključni zakoni na evropskom putu BiH, odbio da u dnevni red uvrsti inicijativu koja upravo inicira parlamentarne razgovore o stanju u pravosuđu govori o opredijeljenosti vladajućih struktura da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem - rekao je Kanlić.

Inicijativa za monitoring EU integracija, koja predstavlja neformalnu koaliciju organizacija civilnog društva, zatražila je od Komisije za borbu protiv korupcije da hitno pokrene postupak formiranja istražne komisije o stanju u pravosuđu BiH s jasno definiranim mandatom i rokovima, te da organizira javna saslušanja relevantnih učesnika, što je Komisija za borbu protiv korupcije jednoglasno usvojila i proslijedila Kolegiju.

Poslovnikom o radu Zastupničkog doma se navodi da "dom svojim zaključkom može, na prijedlog zastupnika ili kluba zastupnika, osnovati privremene komisije Doma ili, na prijedlog Doma naroda, privremene zajedničke komisije".

- Ono što nam je zapravo nejasno jeste činjenica da je odbijeno nešto što je došlo iz parlamentarne Komisije za borbu protiv korupcije u kojoj sjede zastupnici, koji po ovom poslovniku i članu na koji se pozivaju mogu biti predlagači. Ovo je svakako poruka da nema dovoljno opredijeljenosti u rukovodstvu Zastupničkog doma da se o ozbiljnim problemima i skandalima koji potresaju pravosuđe i dodatno narušavaju povjerenje građana u rad pravosuđa, bude diskutovano u samom parlamentu - istakao je Kanlić.

Safet Kešo, član Komisije za borbu protiv korupcije i zastupnik SDA, za Detektor je rekao da Čavara i njegovi koalicioni partneri iz SNSD-a "štite raspored snaga u pravosuđu".

- Odavno sam svjestan činjenice da je Tužilaštvo BiH rak rana cjelokupnog pravosudnog sistema u BiH i najveću odgovornost snosi za to (glavni tužilac) Milanko Kajganić. Kada u odmakloj fazi istrage vi premjestite tužioca na neko drugo mjesto sa nekog slučaja, dok se drugi tužilac uhoda, vrijeme učini svoje, gubi se zamah i posao Tužilaštva se obesmišljava - kazao je Kešo.

Da ima potrebe za istražnom komisijom pokazuju i najnovija saslušanja pred Komisijom za borbu protiv korupcije, te dešavanja unutar pravosuđa. 

Ranije smo objavili da je Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužioca, prošle godine podnio Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u predmetu napada na ustavni poredak u kojem je istraga obustavljena protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Kajganić ga je premjestio, a potom je premjestio još dvoje tužilaca koji su bili direktno uključeni u predmet protiv njega. 

Iz Ureda disciplinskog tužioca su polovinom aprila odgovorili Detektoru da imaju ukupno devet otvorenih predmeta protiv Kajganića koji su formirani po pritužbama različitih podnosilaca.

Sva parlamentarna saslušanja koja su u proteklom periodu vođena pred Komisijom za borbu protiv korupcije idu u opravdanju inicijative da bude formirana nova istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosuđu, mišljenja je zastupnik NES-a i član Komisije Jasmin Emrić.

- Džermin Pašić je na saslušanju iznio vrlo konkretne razloge da se temeljito izvrši analiza i ocjena stanja u pravosuđu. On je tokom saslušanja rekao da je glavni tužilac izvršio smjenu suprotno internim aktima Tužilaštva BiH. Neophodno je promptno djelovanje VSTV-a - kazao je Emrić.

Prema njegovim riječima, opći je dojam da je VSTV pasivan.

Kešo kaže da ga ne čudi veliki broj disciplinskih prijava, s obzirom na informacije o zloupotrebama sistema dodjele predmeta.

- VSTV ima bitne ovlasti i ne koristi ih - mišljenja je Kešo.

Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, nije htio komentirati ove pritužbe članova Komisije za borbu protiv korupcije.

Pašić je nedavno na saslušanju pred Komisijom rekao da prebacivanjem tužilaca u druge odsjeke, predmeti se presigniraju drugom tužiocu koji ostaje u tom odsjeku, ali da tom tužiocu treba pola godine da se upozna s predmetom, što utječe na efikasnost. Dalje je naveo da je VSTV-u tri puta uputio pritužbe, te zatražio da ga neko sasluša unutar pravosudne zajednice, ali nikada nije dobio odgovor.

Iz Tužilaštva BiH navode kako je veći broj presignacija vršen da bi svi predmeti iz određene oblasti, terorizam, privredni kriminal, korupcija, bili evidentirani i procesuirani u odsjecima nadležnim za tu vrstu predmeta.

To je učinjeno, objašnjavaju, kako bi se uveo red nakon ranije prakse da se predmeti iz jedne oblasti nalaze kod tužilaca u drugom odsjeku. Navode i kako tužioci odlaze u penziju ili na druge pozicije u pravosuđu, što zahtijeva presignaciju svih predmeta koje su dužili, a radi se o stotinama predmeta, kao i potrebu internih premještaja kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje odsjeka.

Početkom godine deset udruženja žrtava podnijelo je zahtjev VSTV-u za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva BiH zbog, kako su naveli, teških povreda službene dužnosti.

U zahtjevu su tada naveli da se disciplinske povrede službene dužnosti glavnog tužioca ogledaju u opstrukciji primjene zakona, neopravdanom kašnjenju u preduzimanju predistražnih i istražnih radnji, nepodizanju optužnica za opsadu Sarajeva i druge zločine, povredama dostojanstva žrtava, te neadekvatnom postupanju u predmetima negiranja zločina, govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca.

- Mi i dalje smatramo da prvi čovjek Tužilaštva više ne može obavljati tu funkciju, imajući u vidu sve ono što se naknadno dešavalo, da njegove kolege imaju ogromnih primjedbi na rad. Mi se baziramo na Odjel za ratne zločine. Imamo izmjene Krivičnog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik, gdje se u prvi plan stavljaju počinioci i štiti njihov interes, a s druge strane interesi onih koji su stradali. Nemoguće je da tužilac ne može prepoznati mural Ratka Mladića, nemoguće je da imate njegovu spomen-ploču na Vracama - kazao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Kanlić je istakao da će u narednom periodu od članova Komisije za borbu protiv korupcije tražiti da pošalju prijedlog o formiranju nove istražne komisije kao zastupnici ili u ime klubova. Prema njegovim riječima, formiranju nove komisije koja će utvrđivati stanje u pravosuđu treba pristupiti iz više razloga.

- Prvi je donošenje zakona o VSTV-u i o Sudu BiH. Ovo bi bila dobra prilika da se kroz rad istražne komisije detektuju problemi i da ih se pokuša adresirati kroz nove zakone. Drugi problem je loš rad pravosuđa. Čuli smo da je samo podignuto pet optužnica za visoku korupciju što je poražavajući rezultat, s obzirom na percepciju korupcije i na probleme o kojima su mediji i civilno društvo izvještavali - rekao je Kanlić.