Evropski sud za ljudska prava u Strazburu objavio je jučer kompletan sadržaj odluke Velikog vijeća u predmetu Kovačević protiv BiH od 25. juna 2025. godine, kojom je većinom glasova potvrdio prigovor agentica BiH na neprihvatljivost zahtjeva. 

Ovim povodom se na svom Facebook profilu oglasio i sam Slaven Kovačević, koji je i savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komišića. 

- Moja prva reakcija je veoma jednostavna – nevjerovatno. Čitajući presudu Evropskog suda za ljudska prava, mogu primjetiti da nema pravnih argumenata koji bi podržali ovo što je u presudi rečeno, jer je sasvim očito da se ovdje radi o pokušaju diskreditacije mene kao aplikanta, kroz niz netačnih i proizvoljnih tvrdnji.

Nisam nikada zastrašivao bilo koga, pa tako ni visokog predstavnika, osim ako on ne misli da sam ja osobno organizator, a ja kažem da nisam i to ni na koji način, troje demonstracija ili protesta pred zgradom OHR-a. Na jednom od protesta, bio sam govornik, ali na način da sam interpretirao ono što je njemačka televizijska kuća ZDF prikazala u svojoj polusatnoj emisiji, govoreći o Christianu Schmidtu i njegovim ideološkim sklonostima. Te detalje, prenio sam shodno informacijama iz te emisije televizije ZDF - napisao je Kovačević.

Nadalje navodi da ni na koji način nije vrijeđao ili uputio bilo kakve ružne riječi prema niti jednom od troje predsjednika Velikog vijeća, a ono što jeste uradio bio je zahtjev za izuzećem nekadašnje predsjednice Evropskog suda za ljudska prava, gospođe Siofre O'Leary, nakon što su mediji prenijeli informacije o njenim sastancima sa premijerom susjedne zemlje, "gdje sam izrazio sumnju u njenu eventualnu pristrasnost, što je u veoma čudnim proceduralnim okolnostima odbijeno".

- Isto je radila i druga strana, koja je tražila izuzeće sudije Farisa Vehabovića, koji je u raznim medijima i od različitih političkih aktera pretrpio niz uvreda i o tome niko ništa. To vrijeđanje sudije Fehabovića traje godinama, ne samo u ovome predmetu i o tome opet niko ništa iz Strazbura - dodao je Kovačević.

Navodi i da je tokom postupka uputio podnesak tadašnjem predsjedniku Evropskog suda za ljudska prava Marku Bošnjaku, sa zahtjevom da se ne uvaži mišljenje visokog predstavnika u svojstvu "treće strane", jer je postupio izvan instrukcije predsjednika Suda da dostavi mišljenje na maksimalno deset stranica teksta i da ne smije ulaziti u meritum predmeta.

- Visoki predstavnik dostavio je 600 stranica i ulazio je u meritum predmeta, suprotno instrukciji predsjednika Suda, gdje sam iskazao bojazan u njegovu eventualnu pristrasnost, ali na primjeren način bez bilo kakve insinuacije o mogućoj uvredi. U ovome predmetu, promijenilo se troje predsjednika Velikog vijeća i nekoliko sastava tog istog Velikog vijeća, pa neka javnost sama zaključi šta se sve dešavalo i da li je to nešto normalno - napominje Kovačević. 

Ističe da se nigdje ne navodi da su mu zimus upućene prijetnje smrću radi ovog predmeta, što je prijavio nadležnim policijskim organima.

- Gdje je o tome slovo u samoj presudi, u kojoj se tvrdi da ja nisam imao status žrtve, prijećeno mi smrću. Za dokazivanje statusa žrtve koristio sam presudu Zornić, pa je gospoda Azra Zornić upravo iz toga razloga bila dijelom moga pravnog tima, jer sam koristio argumentaciju potpuno istovjetno kao i ona, dok Sud govorio presudi Sejdić-Finci. Dakle, meni se prijeti smrću i tome niko ništa, ali zato se na nivou insinuacija meni spočitava neko neprikladno ponašanje. Nevjerovatno, netačno i neodrživo - dodao je Kovačević, navodeći ironično, između ostalog, da je baš imao fer i pravedan postupak.

- Sam Sud govori da nisam dokazao diskriminaciju, koja je po definiciji – različit tretman u istoj stvari – što mislim da jesam, pa onda taj isti Sud konstatira da se izbori za Predsjedništvo i Dom naroda provode na različite načine u dva entiteta, gdje zapravo potvrđuje postojanje etno-teritorijalne diskriminacije, upravo prema mojim podnescima, ali konstatira da ja diskriminaciju nisam dokazao. Opet nevjerovatno - smatra Kovačević.

Tvrdi da je netačno da nije bio direktno pogođen, te da je pogođen jer ne može u cijelosti glasati za sve kandidate, a za kandidate za Dom naroda ne može nikako.

- Nevjerovatno zvuči da sam ja za cilj imao nastojanje da izazazovem ustavne promjene, tako da se postavlja jasno pitanje – da li su i drugi apelanti Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić, isto tako nastojali da svojim presudama iniciraju ustavne promjene? Koja je tu razlika u odnosu na mene? Nikakva. Ponoviću još jednom, diskreditacija mene nije pravni argument, posebno jer nisam nikoga zastrašivao niti vrijeđao u svojim javnim istupima niti u svojim podnescima. A rečenica Suda, da od Vijeća ministara nije nikada obaviješten o odustanku od postupka, takva je zamjena teza, da je to jako, jako čudno.

Pa upravo je zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara, gospodin Zukan Helez, poslao dopis Evropskom sud za ljudska prava, u kojem kaže da Vijeće ministara nije nikada razmatralo niti utvrdilo stav o tome da li uopće da ide u ovaj postupak, kao i javni istupi ministra Sevlida Hurtića koji je nastojao staviti to pitanje na dnevni red Vijeća ministara, ali mu nije dozvoljeno - dodao je Kovačević.

Kaže da nema ni slova o pismu Heleza kao ni predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, te pita da li su ta pisma skrivena od drugih sudija ili je neko odlučio da nisu relevantna.

- Kad sve ovo pogledate, neka javnost zaključi sama šta se ovdje sve dešavalo i, posebno, ko je "kolovođa" u ovoj priči obaranja presude. A ima ih više. Najzad, pet izdvojenih mišljenja sudija Evropskog suda za ljudska prava, govori mi da tamo ima i onih koji razumiju moje namjere i barem su pažljivo pročitali moju argumentaciju - zaključio je Kovačević.

Podsjetimo, Sud je prvobitno prihvatio apelaciju Slavena Kovačevića i presudio da BiH mora biti jedna izborna jedinica kada su u pitanju izbori za članove Predsjedništva i delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Međutim, Bosna i Hercegovina je uložila žalbu i odlučeno je da o svemu raspravlja Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava. Žalbu su uputile vršiteljke dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić.

U sve se umiješao i visoki predstavnik Christian Schmidt koji je, faktički, radio na rušenju ove presude.