Tema koja se odnosi na zabranu rada nedjeljom u trgovinama samo u Federaciji BiH, pri čemu je izuzeto jedino Orašje, i dalje veoma prisutna. U javnosti se mogu čuti pojedine varijante korekcije, ali se to odlaže.

Zakon o unutrašnjoj trgovini je stupio na snagu u novembru 2024. godine u kojem je sadržan član kojim se zabranjuje rad nedjeljom. 

ZIjad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, ekspert iz Federacije koji je pratio i prati ekonomske efekte zabrane neradne nedjelje po ekonomiju FBiH, za Faktor je iznio podatke za prvo polugodište 2025. godine koji nisu nimalo ohrabrujući za Federaciju BiH.

Prema njegovim riječima, sektor maloprodaje u FBiH je zbog neradne nedjelje izgubio u prvom polugodištu 2025. godine nekih 55 miliona KM marže, a isto toliko je zaradio sektor maloprodaje u RS-u.

- Prema zvaničnim izvještajima poreznih uprava entiteta, promet maloprodaje u prvom polugodištu 2025. godine u odnosu na isti perioda 2024. godine bilježi povećanje u RS-u za 11,3 posto, a u FBiH za 7,03 posto, a kad se iz poređenja isključi Orašje, porast je u FBiH 6,5 posto.

U objektivnom viđenju ovih podataka treba imati na umu da je godišnja inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u FBiH 30.6.2025. bila 4,2 posto, dok je, u tom procentu sadržan, index potrošačkih cijena hrane 7,5 posto.

U istim periodima, dakle prvo polugodište 2025. u odnosu na 2024. u FBiH je isplaćen veći iznos plaća, kao osnovnog motora maloprodaje za 14,94 posto više, a u RS-u za 9,74 posto više.

Iz zvaničnih podataka se vidi da je u RS-u, uz porast iznosa isplaćenih plaća od 9,74 posto, promet maloprodaje porastao za 11,3 posto, a u FBiH uz porast ukupnog iznosa isplaćenih plaća od 14,94 posto, promet maloprodaje je porastao, kada isključimo Orašje, za 6,5 - govori Krnjić.

Dodaje kako slični omjeri, gdje promet maloprodaje raste u većem procentu od iznosa isplaćenih plaća u RS-u, a u FBiH u manjem procentu, konstantni su od uvođenja zabrane rada trgovina nedeljom samo u FBiH.

- Dakle, ekonomski logično bi bilo da se trend porasta isplaćenih dohodaka poklapa sa trendom porasta prometa u maloprodaji, a kod nas je to u dva entiteta obrnuto - govori Krnjić.

Upitali smo kako se izuzimanje Orašja iz neradne nedjelje konkretno odrazilo na promet maloprodaje u prvom polugodištu 2025. godine.

- Kada se pogledaju podaci o prometu u maloprodaji Orašja, prema ostatku FBiH, oni pokazuju sav apsurd ove mjere! U prvom polugodištu 2025. porast prometa u maloprodaji, u odnosu na isti period 2024. je kod Orašja 82 posto, a u junu 2025.u odnosu na juni 2024. je porast 80 posto. Interesantno je da su u junu 2025. Sarajevo-Centar i Travnik npr. ostvarili nominalno manji promet maloprodaje za nekih tri posto, u odnosu na juni 2024. dok su te dvije općine u prvom polugodištu 2025. ostvarile povećanje prometa maloprodaje prema istom periodu lani za tri, odnosno 1,7 posto. Tako je Orašje, koje ima bar tri puta manje stanovnika od Travnika, dostiglo Travnik sa iznosom maloprodaje u prvom polugodištu 2025. godine. Slični su naravno odnosi prema ostalim općinama i gradovima u FBiH - govori Krnjić.

Osvrnuo se na pitanje kako se selenje dijela maloprodaje iz FBiH u RS, kao posljedica zabrane rada nedjeljom, odrazilo na raspodjelu PDV-a.

- Kada se stopa porasta maloprodaje po entitetima uprosječi na nivo BiH, s obzirom na veći apsolutni obim u FBiH, ta prosječna stopa bi iznosila 8,52 posto. Da je i ostvarena tolika ista stopa u oba entiteta, u raspodjeli PDV-a bi FBiH dobila 53 miliona KM više nego što joj je prema zvanično prijavljenoj krajnjoj potrošnji pripalo, a naravno u tom iznosu bi RS dobio manje. Dakle, budžeti u FBiH su dobili manje 53 miliona KM, a u korist budžeta RS-a - ukazuje Krnjić i dodaje:

- U projekciju nisam uključivao ovaj omjer povećanja ukupno isplaćenih plaća koji je, kao što sam naprijed iznio,14,94 posto - 9,74 posto u korist FBiH, koji bi se također trebao odraziti na veći promet maloprodaje u FBiH, a time i krajnje potrošnje, kao kriterija za raspodjelu PDV-a jer je to teško matematički iskazati, a da ne bude previše pretpostavljanja. Međutim, logično je da bi to trebalo da ima utjecaja na veće učešće FBiH u krajnjoj potrošnji, a time i u raspodjeli PDV-a, dodatno na naprijed iskazani iznos u korist FBiH.

Pitali smo kakav je utjecaj, s obzirom na iznesene zvanične podatke, imala zabrana rada nedeljom samo u FBiH, sa izuzetkom Orašja, na sektor maloprodaje u FBiH.

- Kao što sam ranije govorio, prosječna marža u maloprodajnoj cijeni je približna stopi PDV-a, naravno za različite robe veoma različita. Kada se to uzme kao parametar, sektor maloprodaje u FBiH je izgubio u prvom polugodištu 2025. nekih 55 miliona KM marže, a isto toliko je zaradio sektor maloprodaje u RS-u.

To se počelo odražavati i na tržište rada jer prema zvaničnim podacima broj zaposlenih se u sektoru trgovina u FBiH u prvom polugodištu 2025. smanjuje, tako da se smanjio sa 101.297 na kraju decembra 2024. godine, na 99.601 na kraju maja 2025.godine. Zvanične podatke za juni još nemam. Dakle, u periodu primjene zabrane rada nedeljom samo u FBiH broj zaposlenih u trgovini se smanjio za 1.696.

Ne bih mogao tvrditi da je to smanjenje isključivo uzrokovano zabranom rada nedeljom. Podsjetit ću da je u međuvremenu došla i minimalna plaća od 1.000 KM, koja je sektor trgovine pogodila ponajžešće, ali broj zaposlenih u trgovini se smanjuje, a utjecaj zabrane rada nedeljom je, po mom sudu, najvažniji uzročnik - kaže Krnjići dodaje:

- Istovremeno broj zaposlenih u sektoru trgovine je u RS-u na kraju marta 2025. iznosio 52.810, što je u odnosu na decembar 2024. godine kada je bio 52.202, povećanje za 608 zaposlenih.

Krnjić je potom rezimirao.

- Mislim da je slika ekonomskih efekata zabrane rada nedeljom samo u FBiH, sa izuzetkom Orašja, za prvu polovinu 2025. godinu koju sam prethodno ilustrirao zvaničnim podacima, od smanjenja prihoda od PDV-a budžetima u FBiH u korist budžeta RS-a, od 53 mil. KM, gubitka marže privrednih subjekata FBiH iz sektora trgovine u korist konkurencije iz RS-a u približno istom iznosu kao i PDV-a, smanjenje broja zaposlenih u sektoru trgovine u FBiH, a istovremeno povećanje broja zaposlenih u sektoru trgovine u RS-u, potpuno jasna i pokazuje ekonomsku štetnost te zabrane. Izuzimanje iz zabrane Orašja je dodatna greška jer sve ostale, prvenstveno bliže, stavlja u nepovoljan odnos prema Orašju - upozorio je Krnjić.