Mile Ujić nepravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine oslobođen je optužbi za zločine počinjene 1992. godine na području Rogatice.

Ujić je oslobođen optužbe da je u okviru širokog i sistematskog napada Vojske Republike Srpske (VRS), policije i paravojnih formacija iz Srbije, učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Braco Stupar je čitajući presudu naveo kako Vijeće nije našlo dokazanim da je Ujić svojim radnjama učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, kao i da Tužilaštvo nije ponudilo dovoljno dobre dokaze tokom sudskog postupka.

Sudija Stupar je tokom obrazlaganja presude ukazao na nedostatke optužnice te naveo kako je napisana na veoma konfuzivan i nerazumljiv način te da su radnje za koje se Ujić tereti preširoko definisane. Dodao je kako izmjena optužnice nije doprinijela njenom poboljšanju.

Prema njegovim riječima, cjelokupna inkriminacija se zasniva na statusu optuženog, dok su konkretnije radnje u optužnici izostale.

Osvrćući se na 2. avgust 1992. kada je, prema optužnici, Ujić komandovao grupom pripadnika Gučevske čete u napadu na Kozadre, sudija Stupar je kazao kako se na osnovu svjedočenja ne može zaključiti da je on kao zamjenik komandanta Prve lake pješadijske brigade komandovao ili učestvovao u napadu.

- Nema dokaza da je on obnašao tu funkciju (…) Ovi zločini provedenim dokazima nisu dovedeni u vezu sa Miletom Ujićem. Dokazima nije opisano šta je on konkretno poduzimao, koje radnje - kazao je Stupar te dodao kako Vijeće nalazi bitnim istaći da nema sumnje da su se događaji desili, što proizilazi iz brojnih svjedočenja, a što niti odbrana tokom postupka nije osporila.

Ujić je prvostepenom presudom oslobođen odgovornosti da je komandavao tokom napada, u kojem je ranjeno više civila, uključujući i maloljetne osobe, a potom su muškarcima povezane ruke, te su sa ženama i djecom odvedeni u pravcu sela Dobrašina, dok su vojnici zapaljivim mecima zapalili nekoliko kuća.

U optužnici se navodi i da je nekoliko muškaraca odvedeno i ubijeno, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani 1998. godine.

- Izmijenjenom optužnicom se on tereti da je naredio lišenje života vojno sposobnih muškaraca. To Sud nije mogao potvrditi. Sud nije zaključio da su pripadnici Gučevske čete lišili slobode ove muškarce - naveo je Stupar.

Kako je rečeno tokom izricanja presude, Sud je cijenio iskaz vještaka vojne struke Martina Frančeševića, koji nije bio siguran u vojnu funkciju optuženog, ali je na upit odbrane rekao da je optuženi obavljao civilnu funkciju u organima vlasti.

Ujić je prvostepenom presudom oslobođen plaćanja troškova krivičnog postupka, a oštećeni su sa imovinsko-pravnim zahtjevima upućeni na parnicu.

Suđenje Ujuću počelo je u junu 2020.

Na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom vijeću Suda BiH, piše Detektor.