Zaključno sa 30. aprilom dug Doma zdravlja Konjic, prema podacima Federalnog ministarstva finansija, iznosio je 11.082.517,14 KM.

Radi se o drugom po visini dugu od javnih zdravstvenih ustanova, odmah iza Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar koja je Poreznoj upravi FBiH u istom periodu dugovala 145,8 miliona maraka.

Ono što je problematično je što se kamata na postojeći iznos, prema riječima dr. Džemala Hajduka, direktora Doma zdravlja, bukvalno na dnevnoj bazi rapidno povećava.

- Čak i kada se smanjuje glavnica, dug je enorman gledajući ukupni iznos dugovanja zajedno sa kamatama - dodaje Hajduk.

Dug Doma zdravlja Konjic trenutno iznosi 10 miliona i 150.000 KM, a ono što je pozitivno jeste da ustanova, prema riječima Hajduka, od kraja 2021, kada je bila posljednja blokada računa, nije napravila nove dugove prema državi.

- Od tog perioda Dom zdravlja uplaćuje uposlenima sve doprinose. Uspjeli smo da u protekle dvije i po godine dug smanjimo za milion i 200.000 maraka, što smo uspjeli kroz neka sudska izvršenja, sporazumne uplate radnicima za zdravstveno i penziono osiguranje, uplate na rate - ističe Hajduk.

Problemi za radnike u Domu zdravlja Konjic počeli su još 2008. godine od kada im, pa sve do kraja 2021, sa izuzetkom osam ili devet mjeseci u 2016. godini, nisu uplaćivani doprinosi.

Zbog toga mnogi zaposlenici, koji su ispunili uvjete, godinama nisu mogli u zasluženu penziju.

Hajduk kaže kako je u posljednjih nekoliko mjeseci penzionisano šest radnika koji su uvjete za penziju stekli još 2022.

- Uglavnom riječ je o srednjem medicinskom kadru kojima smo uspjeli izmiriti dugovanja i poslati ih u penziju. Sve to zahvaljujući znatno povoljnijem ugovoru sa Zavodom zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Mogu kazati da smo za iznos koji se odnosi na plaće, doprinose, poreze zaista došli na nulu - dodaje Hajduk.

Ali sve ostalo, nabavka materijalno-tehničkih sredstava, opreme, servisiranje, popravci "pali" su, naglašava Hajduk, na teret Doma zdravlja.

Zbog toga je ustanova uvela komercijalne usluge.

- Zahvaljujući velikom broju uposlenika na području Grada Konjica razvili smo dosta dobru Službu medicine rada sa specijalističkim ambulantama i pokrili taj segment. Ujedno, zahvaljujući kantonalnim ministarstvima zdravstva i obrazovanja proširili smo sistem usluga i na sistematske ljekarske preglede za osnovne škole što nam je značajno povećalo sredstva. Također, higijensko-epidemiološku uslugu uspjeli smo pokriti. Ono što nas ograničava da te usluge proširime i na druge općine je dug prema Poreznoj upravi FBiH koji je jedan od uvjeta da se možemo javiti na tender - objašnjava Hajduk.

Pomoć je stigla i od osnivača ustanove - Grada Konjica čije je Gradsko vijeće, a na inicijativu gradonačelnika izdvojilo sredstva za materijano-tehničke stvari, opremu i edukacije (kongresi, specijalizacije).

- Novac koji smo bili prisiljeni usmjeriti na specijalizaciju ljekara preuzeo je osnivač, kao i nabavku opreme, određene popravke tako da smo sredstva uspjeli usmjeriti za penzionisanje pomenutih šest radnika. Također, naš iznos na mjesečnom nivu znatno se smanjio za izdvajanja plaća, doprinosa i poreza što nam otvara mogućnost da u narednom periodu pošaljemo još nekoliko radnika u penziju. Među njima su i tri ljekara koji su stekli uvjete - kazao je Hajduk.

Pozitivne stvari u Domu zdravlja Konjic dešavaju se i kada je riječ o povećanju broja medicinskog kadra.

Šest ljekara poslano na specijalizaciju, a radi se o deficitarnim granama - radiologiji, pedijatriji i porodičnoj medicini.

No problem predstavlja odluka Vrhovnog suda Federacije BiH iz prošle godine kojom se ukida obaveza vraćanja plaća i naknada specijalizantima koji prekinu radni odnos prije isteka ugovorenog roka.

U presudi sud je po uzoru na sudsku praksu najviših sudova u regiji, iz temelja preinačio dotadašnje pravno shvatanje koje je smatralo da su bruto plaće i druge naknade dio troškova specijalizacije i da se u slučaju ranijeg raskida ugovora o radu moraju vratiti zdravstvenoj ustanovi.

Međutim Građansko odjeljenje Vrhovnog suda FBiH je zaključilo da "u troškove specijalizacije ne spadaju isplaćene bruto i neto plaće i druge naknade vezane za radni odnos, bez obzira gdje je specijalizant obavljao rad".

Drugim riječima, plaće, topli obrok i naknada za odvojeni život više se ne mogu smatrati "troškovima specijalizacije" koje ljekar mora vratiti ako ode iz ustanove prije isteka ugovora.

Hajduk kaže kako je takva odluka dovela do velikih problema, prvenstveno u malim sredinama.

- Dugoročno gledano ne znam na koji će se način iznaći rješenje, jer kome je izazov doći u Konjic, Jablanicu, bilo koju manju općinu, pored Sarajeva, Mostara, kliničkih centara da radi za isti iznos u uvjetima koji su znatno lošiji i neizvjesniji. Čini mi se da je odluka brzopleto donešena i već se osjete posljedice. Mi trenutno imamo dovoljno kadra, ali je zaista neizvjesno šta će biti sa mladim ljekarima koji budućnost vide u većoj sredini - naglasio je Hajduk.