Zdravstveni radnici u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo ovih dana imaju pune ruke posla.

Prema riječima dr. Mirsada Hošića, specijaliste urgentne medicine, preovladavaju pacijenti sa stomačnim tegobama, praćenim povraćanjem i proljevom.

Dodaje da pomoć ljekara traže svi, i odrasli i djeca, pa se može kazati da je riječ o porodičnoj epidemiji koja trenutno vlada u KS.

- Od jutros sa tim simptomima javilo nam se jako puno pacijenata, a u noćnim satima nikada ne bude manje od 120 osoba. Najvjerovatnije da je tome razlog neki virus, s obzirom da je to karakteristično za ovo doba godine - navodi Hošić.

Kaže kako se pacijenti najviše žale na difuzne bolove u stomaku, proljev, bolove u želucu i povraćanje. U nekim slučajevima simptome prati i povišena temperatura.

- Najčešći put kojim se virus prenosi je oralni, preko prljavih ruku, neopranim voćem i povrćem, hladnom lubenicom i sladoledom - objašnjava Hošić.

Ako pacijent nije imao više od sedam proljeva u toku dana, simptomi se, prema riječima ljekara, mogu tretirati oralnim rastvorima nabavljenim u apoteci, koji služe za nadoknadu tekućine.

- Pomoći će i blokatori protonske pumpe, a savjetuje se i čajna dijeta dva-tri dana nakon čega se mogu polako uvesti kuhani riža, krompir i piletina. U slučaju da su proljev i povraćanje profuzni, da osoba osjeća simptome dehidracije, odmah se treba javiti ljekaru - naglašava Hošić.

Osim sa gastrointestinalnim tegobama, u Hitnu pomoć ovih dana, zbog vremenskih osilacija, u većem broju dolaze i hronični bolesnici, najviše oni sa kardiovaskularnim i neurološkim smetnjama.

- Najčešće su to hipertenzivna stanja, visok pritisak, anginozne tegobe. Rekao bih da je uobičajen broj srčanih udara. Dolaze i pulmološki pacijenti s obzirom da je vrijeme ambrozije, pa su alergijski bronhitisi aktualni - dodaje Hošić.

U prosjeku se u Hitnu pomoć, kako nam rekoše uposlenici, u toku 24 sata javi između 400 i 500 pacijenata sa različitom simptomatologijom.

Hošić kaže da tokom samo jedne noći zdravstvenu uslugu pruže za 149 osoba.

- Velike cifre zaista! Ako me pitate za razlog rekao bih da u velikoj mjeri ljudi pretjeruju. Ako ste dobili temperaturu jutros, nema razloga da odmah trčite ljekaru prvi dan. Međutim, to se u pravilu dešava jer su ljudi prije svega isprepadani, ali su krivci i duge liste čekanja u domovima zdravlja. Još jedan razlog što imamo veliki broj pacijenata je i taj što u radnom vremenu radno aktivno stanovništvo ne može izaći s posla i otići svom ljekaru u dom zdravlja, pa to onda čine uvečer odlaskom u Hitnu pomoć. Naravno, da većem broju pacijenata doprinosi i to što smo prije nekoliko dana ispratili SFF, što smo turistički grad. To potvrđuje i činjenica da imamo jako puno pacijenata stranih državljana, najviše sa Bliskog istoka. Na njih utječe promjena klime, jer dolaze iz područja u kojima sada vladaju temperature i do 50 stepeni, a onda ih ovdje dočeka vremenska zona u kojoj je temperaturna varijacija puno veća. Tome doprinosi i promjena entero sredine, vode, hrane - kazao je Hošić.