Ljeto je vrijeme odmora, putovanja, uživanja u hrani i boravka na otvorenom, no visoke temperature i promjene u prehrambenim navikama mogu donijeti i neugodne zdravstvene probleme. Jedan od najčešćih ljetnih "suvenira" je – proljev.

Od blagih tegoba do ozbiljnih crijevnih infekcija, ljetni proljevi mogu pokvariti planove i narušiti zdravlje, posebno kod djece, starijih osoba i putnika. U nastavku donosimo najčešće uzroke, savjete za prevenciju i kada je vrijeme da potražite pomoć liječnika.

Akutni proljev ili dijareja, po definiciji, je prisustvo više od tri tečne ili vodene stolice tokom dana.  U svijetu je, navodi dr. Mubera Hasanović, specijalista pedijatrije u bolnici Medicana Sarajevo, i dalje jedan od vodećih uzroka morbiditeta i mortaliteta sa smrtnošću od 1,5 do 2,5 miliona na godišnjem nivou među djecom mlađom od pet godina.

- Ljeto je godišnje doba kada djeca provode najviše vremena u igri na otvorenom, putuju s porodicom. Upravo tada su česte probavne tegobe, a među njima su najčešći  proljevi (dijareje). Toplije vrijeme ubrzava kvarenje hrane, a djeca često jedu van kuće ili na izletima. U igri često zanemare pranje ruku, što pogoduje širenju infekcija u vrtićima i školama. Mikroorganizmi se ljeti lakše šire i putem bazenske vode ili kontaktom sa životinjama - navodi dr. Hasanović.

Među najčešćim uzročnicima proljeva kod djece, navodi pedijatrica, su virusi, bakterije i paraziti.

-  Virusi- rotavirus, adenovirus i norovirus su najčešći uzročnici virusnih proljeva kod djece. Virusne infekcije obično izazivaju vodenaste stolice, povraćanje i temperaturu. Zatim, bakterije - Salmonella, Shigella, Escherichia coli (E. coli) i Campylobacter su najčešći bakterijski uzročnici ljeti.

Infekcija bakterijama obično se javlja nakon konzumiranja pokvarene hrane (posebno jaja, majoneze, mesa, nepasterizovanog mlijeka) ili neispravne vode, te paraziti - Giardia lamblia i drugi protozoe mogu se prenijeti kontaminiranom vodom i hranom, od zaraženih osoba i životinja, te u bazenima ili prilikom boravka u prirodi. Prolivi uzrokovani parazitima obično traju duže i praćeni su nadimanjem i grčevima - ističe pedijatrica.

Simptomi ljetnih proljeva kod djeteta uključuju, ističe doktorica, "učestale vodenaste stolice, bol i grčeve u stomaku, mučninu, povraćanje, povišenu tjelesnu temperaturu, znake dehidracije".

- Najveći rizik kod djece je dehidracija, jer djeca gube tečnost i elektrolite brže nego odrasli. Znaci blage dehidratacije su pojačana žeđ i suhe usne. U umjerenoj do teškoj dehidrataciji prisutni su podočnjaci, suh i obložen jezik, oskudno mokrenje, manjak suza, pospanost… - pojašnjava pedijatrica.

Liječenje akutnog proljeva, navodi ona, je simptomatsko, a osnovni cilj je rehidratacija.

 U tom procesu potrebno je imati u vidu nekoliko koraka, a to su: nadoknada tečnosti i elektrolita, ishrana i lijekovi.

- Nadoknada tečnosti i elektrolita je najvažnija mjera u tretmanu proljeva. Tretman proljeva počinje još kod kuće čim se simptomi pojave.

Svjetska zdravstvena organizacija, Američka akademija za pedijatriju i Evropsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju i prehranu ( ESPGHAN) za početni tretman proljeva preporučuje standardizirane otopine oralne rehidatacijske soli (ORS), koje sadrže optimalne koncentracije glukoze i minerala (natrijum, kalijum, hlor), a koji se gube tokom proljeva i povraćanja.

Na tržištu je prisutno više komercijalinih pripravaka i treba ih pripremiti prema uputstvu. Količina otopine koju dijete treba da popije zavisi od tekućih gubitaka i stanja djeteta. Tokom prvih četiri sata treba dati 5-10 ml tekućine po kilogramu tjelesne mase.

Djetetu treba davati male, česte gutljaje, naročito ako dijete povraća. Nakon povraćanja sačekati tridesetak minuta pa nastaviti s rehidratacijom. Nakon svake tečne stolice treba dati dodatnih 50 do 100 ml tekućine. Ako je unos tekućine veći od gubitaka neće doći do dehidratacije - ističe dr. Hasanović.

Pedijatrica ističe da se već nakon četiri do pet sati od početka proljeva treba početi sa uravnoteženom prehranom.

-  Dojenčad na prirodnoj ishrani treba da nastave dojiti. Dojenčad koja se hrane mliječnim formulama trebaju nastavi iste koristiti. Nije neophodno uvođenje pripravaka bez laktoze (izuzev kod djece sa malnutricijom i enteropatijama). Dobar izbor hrane su složeni ugljikohirati (riža, pšenica, krompir, dvopek), nemasno meso, jogurt, voće i povrće. Treba izbjegavati gazirana pića, masnu i začinjenu hranu i slatkiše. Stroge i restriktivne dijete više se ne preporučuju - navodi doktorica te ističe kako probiotici mogu pomoći u bržem oporavku crijevne flore.

- Preporučuje se primjena čistih kultura Lactobacillus GG, Saccharomyces boulardi ili Lactobacillus Reuteri. Savremene smjernice preporučuju obogaćivanje ORSa ili probiotika cinkom, naročito za pedijatrijsku populaciju, što povoljno utiče na težinu i trajanje proljeva te smanjuje rizik od ponovne pojave kod djece mlađe od pet godina - dodaje ona.

Proljevi za dijete ali i za roditelje mogu biti veoma iscrpan i stresan proces, a na pitanje - "Kada obavezno otići ljekaru", dr. Hasanović pojašnjava:

- Povraćanje u novorođenčeta i dojenčeta mlađeg od 3 mjeseca, vrućica iznad 38 C u djeteta mlađeg od 3 mjeseca, iznad 38,5 C kod starije djece, promjene ponašanja djeteta uključujući i neobičnu pospanost, zatim jaki bolovi u trbuhu,  prisustvo krvi u stolici ili povraćenom sadržaju su razloga za posjet ljekaru.

Također, znaci umjerene do teške dehidratacije, djeca koja potpuno odbijaju unos tekućine na usta ili povrate nakon što popiju i najmanju količinu tekućine zahtijevaju pregle i evaluaciju ljekara. Povraćanje koje traje duže od 24 sata, proljev koji traje duže od sedam dana i vrućica  koja traje duže od tri dana razlog su za posjetu.

Dr. Mubera Hasanović, pedijatrica u bolnici Medicana Sarajevo, navela je i nekoliko savjeta za prevenciju ljetnih proljeva. To su, navodi ona, pranje ruku – prije i poslije  jela, nakon toaleta, nakon igre sa životinjama.

Jako je bitna higijena hrane u ljetnom periodu – voće i povrće dobro oprati, mlijeko i mliječne proizvode koristiti samo pasterizovane. Pravilno čuvati i skladištiti hranu. Voditi računa o sigurnosti o i ispravnosti vode – piti flaširanu ili prokuhanu vodu. Vakcinacija protiv rotavirusa - značajno smanjuje rizik od težih oblika virusnog proljeva.

Kratkotrajni i blagi, ljetni proljevi kod djece mogu postati ozbiljni zbog brze dehidracije.

- Ljetni proljevi kod djece uglavnom su kratkotrajni i blagi, ali mogu postati ozbiljni zbog brze dehidracije. Najvažnije je nadoknaditi tečnost i pratiti dijete. Uz poštivanje osnovnih higijenskih mjera i pravilnu ishranu, većina djece se brzo oporavi. Ako imate bilo kakvu sumnju u težinu stanja, obratite se pedijatru - završava dr. Mubera Hasanović, specijalista pedijatrije.