Novi Zakon o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine još je daleko od parlamentarne procedure. 

Pitanje je hoće li jedan od najbitnijih zakona u Federaciji BiH doći pred ovaj saziv parlamenta jer prednacrt još nije došao ni do resornog ministarstva, a ni pred Vladu Federacije BiH.

Iako je Radna grupa za izradu Prednacrta Zakona o radu u Federaciji BiH trebala do 10. augusta završiti svoj posao i dokument konačno predati Vladi Federacije BiH, odnosno Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH, to se još nije desilo.

Iz Ministarstva je Faktor dobio informaciju da je vrijeme godišnjih odmora i da je jedan od članova na odmoru, te da se vjerovatno čeka njegov povratak, što se neće desiti za tri sedmice.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata, za Faktor ističe da je radna grupa održala nekoliko sastanaka u prethodnom periodu na kojima su iznesene primjedbe i sugestije socijalnih partnera u vezi s novim Zakonom o radu.

- U ime Saveza samostalnih sindikata BiH su naknadno dostavljene i dodatne primjedbe te očekujemo da tekst prednacrta Zakona o radu ide dalje u proceduru. Još nemamo tačne informacije kada bi se ovaj tekst trebao naći na sjednici Vlade Federacije BiH - kazao je Šatorović.

Adnan Efendić, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH, kazao je za Faktor da je to, nažalost, samo jedan u nizu zakona i aktivnosti koje je nametnuta Vlada obećala, a nije ispunila.

- Volio bih da nije tako, ali nažalost bolna je istina da nametnuti osim što se enormno zadužuju, pa i na Londonskoj berzi za pokriće tekuće potrošnje, povećanje svojih plaća i naknada, nemaju adekvatan odgovor niti na jedno važno pitanje za građane Federacije BiH.

Nemam lično nikakvih informacija da je nešto konkretno urađeno po pitanju Zakona o radu jer takav materijal nije stigao u Parlamentarnu proceduru - kaže Efendić.

Novi Zakon o radu u Federaciji BiH donosi veliki broj izmjena koje bi mogle značajno utjecati na svakodnevicu hiljada zaposlenih, ali i otvoriti nova pitanja u odnosu radnika i poslodavaca.

Iako je riječ još o radnom nacrtu zakona, promjene koje se razmatraju obuhvataju pravo na godišnji odmor, plaćene pauze, naknade za prijevoz i topli obrok, kao i rad nedjeljom i praznicima.

U Ministarstvu rada i socijalne politike tvrde da je cilj ovih izmjena usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom i jačanje zaštite radničkih prava. O svemu ovome Faktor je ranije pisao.

Jedna od ključnih promjena odnosi se na godišnji odmor, koji bi se po novom zakonu mogao koristiti u više od dva dijela. Ipak, prvi dio odmora morao bi trajati najmanje dvije sedmice neprekidno, kako bi se sačuvala njegova osnovna svrha – zaštita fizičkog i mentalnog zdravlja radnika. Takvo rješenje, tvrde iz Ministarstva, ide ka većoj fleksibilnosti i boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života.

Radna grupa u kojoj sjede predstavnici sindikata, poslodavaca i resornog ministarstva razmatra i pitanje evidencije radnog vremena, odnosno šihterica, koje ostaju zakonska obaveza poslodavca.

Također, predviđeno je da se kroz kolektivne ugovore ili pravilnike o radu mogu preciznije definisati prava na prijevoz, topli obrok i regres, ali bez garancije da će to ući u sam zakon kao obaveza.

Zbog toga sindikati izražavaju nezadovoljstvo jer žele da ta prava postanu zakonski zagarantovana i, kako je Šatorović već nekoliko puta napomenuo, od ovoga neće odustati.

Također, novim zakonom regulira se pravo radnika na plaćenu pauzu tokom radnog dana.

Ova odredba izazvala je revolt poslodavaca koji su uputili javni dopis Vladi FBiH i resornom ministarstvu da se ne slažu s ovim prijedlogom, jer se kosi s EU standardima i stvara gubitke.

Kažu da predložena inicijativa da se pauza u toku rada uračunava u efektivno radno vrijeme nije u skladu sa EU direktivom koja definiše određene aspekte organizacije radnog vremena, a "pravo na pauzu ne podrazumijeva automatski i pravom da se pauza smatra dijelom radnog vremena".

Dalje kažu da bi eventualno uvođenje ovakve odredbe u radno-pravno zakonodavstvo FBiH, bez prethodne detaljne analize i usaglašavanja sa socijalnim partnerima, bilo novo dodatno opterećenje za poslodavce.

Jedna od najvidljivijih promjena za radnike tiče se rada nedjeljom i praznicima. Predloženo je da se dnevnice za te dane uvećaju za najmanje 50 posto, a to bi se odnosilo na sve radnike, bez obzira na djelatnost ili mjesto rada.

Iz Ministarstva poručuju da zakon mora biti jednak za sve i da ne može selektivno tretirati pojedine sektore, ali da ostaje prostor da poslodavci pravilnicima preciznije urede raspored radnog vremena.

Dok iz Ministarstva poručuju da će novi zakon "unaprijediti osnovna prava", u sindikalnim redovima upozoravaju da bez jasnog definisanja naknada i dodataka, posebno za one u privatnom sektoru, postoji bojazan da će promjene ostati samo na papiru.