Nova školska godina u Kantonu Sarajevo počinje za više od 54.000 učenika, a ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (Fenu) govorila je o štrajku, platama prosvjetnih radnika, reformama i sigurnosti djece.

Poručila je da su plate nastavnika u protekle četiri godine povećane za oko 70 posto, da je u školsku infrastrukturu uloženo više od 90 miliona KM te da "djeca ne smiju biti taoci pregovora odraslih".

Posebno je naglasila da početak školske godine ne smije biti obilježen sporovima odraslih, poručivši da djeca moraju biti u centru obrazovnog sistema.

Početak školske godine, kako je kazala, uvijek nosi posebnu energiju. Za učenike to je povratak prijateljima, druženje i učenje, za roditelje nova svakodnevna organizacija, a za nastavnike nova generacija djece kojoj će biti podrška i oslonac.

- Škola mora biti mjesto znanja, ali i mjesto u kojem se djeca osjećaju dobro. U vremenu intenzivnog tehnološkog razvoja, razvoja vještačke inteligencije, profesije koje brinu o čovjeku, a među njima prosvjeta, sve će više dobijati na značaju – istakla je ministrica.

U Kantonu Sarajevo, dodala je, imamo stabilan broj učenika tokom proteklih godina. Ukupno, naše škole pohađa više od 54.000 učenika u osnovnim i srednjim školama, dok je više od 11.000 djece u vrtićima.

Ono što je ove godine drugačije i na čemu je resorno Ministarstvo posebno radilo je unapređenje obrazovnog sistema.

- Iza nas je period intenzivnog rada na unapređenju obrazovnog sistema. Mnoge promjene koje smo pokrenuli nisu uvijek odmah vidljive učenicima i roditeljima, ali dugoročno mijenjaju način na koji sistem funkcionira – navela je Hota-Muminović.

Zadržali su, kaže, standard besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola u javnim školama, osigurali svakoj porodici iznos od više od 2.700 KM za svako dijete koje pohađa vrtić. Radili su na digitalizaciji procesa, unapređenju zapošljavanja u školama, reformi nastavnih planova i programa, jačanju inkluzivnog obrazovanja, unapređenju pedagoških standarda i stvaranju boljih uslova za rad škola.

- Posebno mi je važno da se obrazovni sistem sve više oslanja na jasna pravila i transparentne procedure, a sve manje na improvizaciju i individualne procjene. Želimo sistem u kojem će se znati šta su prava i obaveze svakog učesnika – naglasila je ona.

Poseban akcenat je stavljen na digitalizaciju zapošljavanja u školama.

- Zato što želimo da zapošljavanje bude zasnovano na kriterijima, a ne na poznanstvima i vezama. Digitalni proces omogućava veću transparentnost, brže procedure i jednak tretman kandidata – pojasnila je.

Naravno, dodala je, svaki novi sistem treba unapređivati.

- Mi smo otvoreni za sugestije i spremni smo ispravljati ono što se pokaže kao slabost. Ali od principa transparentnosti i jednakih mogućnosti nećemo odustati - dodala je.

S obzirom da Sindikat osnovnog obrazovanja najavljuje štrajk jer još uvijek nisu potpisane izmjene Kolektivnog ugovora, na pitanje da li je početak školske godine zbog toga ugrožen, Hota-Muminović ističe da nije.

- Ne bih rekla da je ugrožen, jer imamo važeći Kolektivni ugovor i prava zaposlenih nisu suspendovana niti dovedena u pitanje. Pregovori o njegovim izmjenama su druga stvar i oni se vode upravo zato da bismo unaprijedili postojeći okvir – istakla je.

Naglasila je i da su u protekle četiri godine povećali plate nastavnika za oko 70 posto, a istovremeno proširili i čitav niz drugih materijalnih i profesionalnih prava.

- Dakle, nije baš da smo četiri godine sjedili skrštenih ruku pa sada čekamo da nam neko kaže šta treba uraditi. Upravo suprotno – iza nas je ozbiljan rast ulaganja u ljude koji rade u obrazovanju. Mi ćemo svoj dio posla nastaviti raditi odgovorno. Vrata za razgovor su otvorena, ali isto tako poznati smo da nismo baš pogodni za ultimatume. I možda najvažnije, djeca ne smiju biti taoci pregovora odraslih. Naša obaveza je da novu školsku godinu počnemo kako i dolikuje: u učionicama, a ne na naslovnicama - ustvrdila je Hota-Muminović.

Ministrica je kazala da roditelji često govore kako su djeca preopterećena, te da je možda vrijeme da se razgovara o promjenama u tom segmentu.

- O tome moramo razgovarati ozbiljno i bez populizma. Nije dovoljno samo smanjiti broj sadržaja ili časova. Moramo se pitati šta djeca zaista trebaju znati, koje kompetencije trebaju razvijati i kakvu školu želimo za deset ili dvadeset godina. I sve to moramo postizati u sinergiji kuće i škole, zajedno, nikako jedni protiv drugih – kazala je ona.

Zato, istakla je, reforma obrazovanja nije jedan potez niti jedna odluka.

- To je proces. Radimo na tome da djeca manje uče napamet, a više razumiju, povezuju, istražuju, rješavaju probleme i primjenjuju znanje. Uloga nastavnika je u tom procesu jako važna, jer nastavnik je ključ svake obrazovne reforme. Možemo imati najbolje zakone, digitalne platforme i opremu, ali bez kvalitetnog i motivisanog nastavnika nema kvalitetnog obrazovanja.

Zato moramo istovremeno tražiti odgovornost, ali i pružiti podršku nastavnicima. Njihov profesionalni razvoj, dostojanstveni uslovi rada i mogućnost da napreduju moraju biti sastavni dio reforme – naglasila je Hota-Muminović.

Kada je u pitanju sigurnosti djece u školama, poručila je da je to apsolutni prioritet.

- Sigurnost djece je apsolutni prioritet. To podrazumijeva fizičku sigurnost, ali jednako tako i zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju nasilja, borbu protiv vršnjačkog nasilja i stvaranje kulture međusobnog poštovanja. Škola mora biti prostor u kojem se nasilje prepoznaje i na njega reaguje, a ne prostor u kojem se problemi guraju pod tepih – istakla je.

Ministarstvo je, tvrdi, prethodnih godina ulagalo u innfrastrukturu, te su u tom segmentu pokrenuli veliki broj projekata rekonstrukcije i energetske obnove školskih objekata, a taj posao, kako kaže, nastavljaju.

- Uložili smo više od 90 miliona KM u infrastrukturu. Ulaganje u školske objekte je ulaganje u djecu. Ne želimo da djeca u 21. stoljeću uče u objektima koji ne zadovoljavaju savremene standarde. Svaka obnovljena škola, nova sportska sala, uređeno igralište ili sigurniji školski objekat dio su iste politike – stvaranja boljih uslova za odrastanje i obrazovanje djece – naglasila je ona.

Smatra da je najveći izazov koji je pred obrazovanjem u Kantonu Sarajevo je “da budemo spremni mijenjati sistem prije nego što nas na to natjeraju problemi”.

- Obrazovanje ne smije biti zarobljeno u prošlosti. Djeca koja danas kreću u školu živjet će i raditi u svijetu koji će biti potpuno drugačiji od onoga koji poznajemo. Naša odgovornost je da ih pripremimo za taj svijet – smatra ministrica.

Cilj je jednostavan, poručila je, a to je da svako dijete u Kantonu Sarajevo ima priliku za kvalitetno obrazovanje, sigurno djetinjstvo i jednake šanse da ostvari svoje potencijale.

Učenicima je poručila da budu radoznali i da budu dobri.

- Budite radoznali. Pitajte. Slobodno poriješite i učite iz svojih i iz tuđih grešaka. Vježbajte kako biti dobri. To se može vježbati – poruka je ministrice za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naide Hota-Muminović.