Doktorant na Fakultetu političkih nauka Sarajevo Ademir Lisica je na sesiji Kruga 99 o temi "Internacionalni pritisci i otpor moderne bosanske države", kazao je da geografski položaj Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri zaslužan za kontinuirane vanjske pritiske.

- Koliko su teritorijalne pretenzije opasne, svjedočili smo devedesetih godina tokom srpsko-hrvatsko-crnogorske oružane agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu. Perpetuiranje Srbije da izgradi svoju poziciju hegemona na prostru zapadnog Balkana, u koliziji je sa izgradnjom dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje koja se nameće kao nužan korak u smjeru pridruživanja cjelokupne regije Evropskoj uniji. Svjesna je toga i Srbija, koja ipak ne odustaje od kontinuiranih pritisaka i napada na državnost i nezavisnost BiH - kazao je Lisica na pres-konferenciji prije početka sesije.

Dodao je da Hrvatska, s druge strane, nastoji da propagiranjem modela političke kontrole nad jedinim dijelom BiH, kontinuirano vrši pritisak na državu, nastojeći da proklamira vlastite ideje na teritoriji druge međunarodno priznate države.

- Jasno je da teritorijalne pretenzije Hrvatske i Srbije prema Bosni i Hercegovini neće prestati sve dok ona ne bude dio NATO članstva. Politički pritisci i ugrožavanje državnosti, sigurno je da će biti prisutni i kada bi Bosna i Hercegovina postala punopravni dio NATO saveza, a ovu tezu potvrđuje slučaj Crne Gore, u čiju se unutrašnju i vanjsku politiku kontinuirano miješa susjedna Srbija - naveo je Lisica.

Kaže da različiti vanjski faktori vrše direktni ili indirektni pritisak na bosansku državu, posebno u posljednjih nekoliko godina, kada je intenzirviran rast desnih politika širom Evropske unije.

- Osim potonjih vanjskih faktora koji vrše kontinuiran pritisak na Bosnu i Hercegovinu, vidljivi su i novi akteri koji imaju imperativ da prošire svoj geopolitički utjecaj na ovaj prostor. Prije svega tu je Mađarska, koja svojim destruktivnim akcijama narušava odnose sa BiH i narušila ih je u prethodnom periodu, ali i Izrael, čije aktivnosti nisu bezazlene, niti minorne.

Ono što otežava poziciju BiH jeste sprega i nezvanično političko savezništvo osovine Srbija-Izrael-Mađarska, te Izrael i Hrvatska. Podržavanjem separatistčkih intencija Dodikovih Srba, Mađarska, Izrael, Srbija i Hrvatska, vrše kontinuiran pritisak, koji komplicira unutrašnje stanje države Bosne i Hercegovine - naveo je Lisica.

Po njegovim riječima, Balkan je geopolitički veoma interesantan raznim vanjskim akterima, koji kroz prisustvo na Balkanu nastoje pozicionirati sebe kao geopolitički faktor.

Diplomata i publicista Fuad Đidić je kazao da je BiH poprište sukoba dvije dijametralno oprečne doktrine.

- Doktrina "ruskog svijeta" ogorčeno se hrve sa doktrinom "stabilokratije" koju zagovara Zapad. Na jednoj strani nalazi se Rusija i Srbija, odnosno osovina "MBB" - Moskva, Beograd, Banja Luka, dok na drugoj dijametralno oprečnoj strani nalazi se Britanija, Njemačka, Italija i dijelom Turska - kazao je Đidić.

Dodao je da se budućnost ove zemlje u optici zapadne doktrine sagledava kroz očuvanje "konstitutivnosti", "dogovora naroda" "koncesija", dok se budućnost ove zemlje u doktrini "ruskog svijeta" sagledava kroz stalno "političko pokroviteljstvo" "predominaciju pravoslavnog pola" "okončanje zapadne dominacije" kako je to tragom filozofije Aleksandra Dugina nedavno i objelodanio Sergej Lavrov.

Đidić kaže da Rusija svoju diplomatiju prema Bosni zasniva u suštini na strahu, "samo ako nas se bojite možete biti dobri sa nama", dok Zapad svoju diplomatiju zasniva na očuvanju balansa vojnih jedinica EUFORA i Kancelarije Visokog predstavnika.

- U protekla dva mjeseca BiH je bila medij u kojem su predstavljene tri diplomatske inicijative za Balkan. Autori ovih inicijativa su Turska, Italija, odnosno Njemačka i Britanija. To je pokazatelj da ova regija ostaje ključna arena za evropsku sigurnost i političku stabilnost. Turska je 27. jula 2025. ponudila svoju "Balkansku Mirovnu Platformu", potom je nekoliko dana kasnije Giorgia Meloni, premijerka Italije i blizak saradnik Trumpa, ponudila u Beogradu 5. augusta 2025. inicijativu o "Ponovnom ujedinjenju Balkana" - kazao je Đidić.

Napomenuo je da je u drugoj sedmici augusta stigla i inicijativa "Berlinskog Procesa" kojim ove godine predsjedava Britanija. Iz Londona je potvrđeno da Britanija kao predsjedavajući "Berlinskog Procesa" organizuje veliku Konferenciju o BiH i zapadnom Balkanu u Belfastu, 8. oktobar 2025. Ovom prilikom najavljeno je prisustvo čak 15 zemlja.

- Skandalozna konferencija za štampu Lavrova i Dodika u Moskvi 9. septembra bila je u funkciji diplomatskog udara na BiH i udara na pomenute inicijative Turske, Italije, Britanije i Njemačke i pored činjenice da se Turska ogradila u svojoj Platformi da ne želi biti "protivteža Rusiji na Balkanu" niti "alternativa Americi i EU".

Prvi puta Lavrov je Bošnjake ovom prilikom prozvao "muslimanima" i tako je ovaj diplomata svjetskog ranga prihvatio Dodikov militarni vokabular, a Federaciju BiH je nazvao "muslimansko-hrvatska federacija" u trenutku dok je Dodik u njegovom prisustvu zatražio "treći entitet za Hrvate u BiH". Lavrov je na ovoj konferenciji o Bosni i Hercegovini prešao "psihološki rubikon" - mišljenja je Đidić.

On je kazao da je "ministar Lavrov drugačijim narativom zapravo, rekao da budućnost ove zemlje vidi kroz politiku dalje eskalacije krize, 'političkog pravoslavlja' i zbog toga on odbacuje sve diplomatske platforme, inicijative ili konferencije o multilaterlanim rješenjima".

Đidić je kazao da između ove dvije doktrine koje se ogorčeno bore preko leđa ovog naroda "Krug 99" nudi nova rješenja.

- Nudimo model Bosne i Hercegovine zasnovane na evropskim standardima, na implementiranim presudama Evropskog suda za ljudska prava. To smo zapisali u našem krunskom dokumentu "Bijela knjiga o sigurnosti" kao i u Prijedlogu nacrta novog Ustava Bosne i Hercegovine kojeg ćemo saopćtiti javnosti vrlo brzo. Naša moderna BiH, sa evropskim standardima jedini je izlaz iz ovog stanja beznađa i apatije - zaključio je Đidić.