Novi Zakon o radu u Federaciji BiH, čini se, još će čekati da se o njemu izjasni Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Iako se o njemu govori mjesecima, a radnici i poslodavci s nestrpljenjem čekaju promjene, nacrt se ponovo suočava s nizom primjedbi i odgađanja.

Kako je Faktoru rekao Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata radnika u BiH, sindikati su Ministarstvu rada i socijalne politike dostavili čak 240 stranica komentara i primjedbi, insistirajući na boljoj zaštiti radničkih prava.

 - Mi smo oformili radnu grupu, pogledali smo te primjedbe i ići ćemo s tim kako bismo zaštitili prava radnika. Mnogo je toga s čim se ne slažemo. Tražimo da se topli obrok obračunava jedan posto od prosječne plaće u Federaciji i da se i on povećava kako se povećava prosjek plaće. Mnogo je toga na šta smo ukazali u primjedbama i uskoro ćemo ih dostaviti i Ministarstvo socijalne politike i Rada FBiH, ali i medijima - kazao je Kurtović.

Primjedbe sindikata, kako je istakao Kurtović, odnose se i na godišnji odmor. Sindikati traže da se u zakon uvede da minimalni godišnji odmor radnika bude 20 do 36 radnih dana.

Ističe da Zakon o radu u Federaciji BiH neće u ovom mjesecu u parlamentarnu proceduru s obzirom na to da je zakazana sjendica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH krajem ovog mjeseca, a da na dnenvom redu nije ovaj nacrt.

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Federacije BiH, za Faktor kaže da ako se nastavi ovim tempom, Zakon će dočekati izbornu kampanju.

Jedna od ključnih promjena, kada je u pitanju novi nacrt Zakona o radu u FBiH, odnosi se na godišnji odmor, koji bi se po novom zakonu mogao koristiti u više od dva dijela. Ipak, prvi dio odmora morao bi trajati najmanje dvije sedmice neprekidno, kako bi se sačuvala njegova osnovna svrha – zaštita fizičkog i mentalnog zdravlja radnika.

Takvo rješenje, tvrde iz Ministarstva, ide ka većoj fleksibilnosti i boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života.

Radna grupa u kojoj sjede predstavnici sindikata, poslodavaca i resornog ministarstva razmatrala je i pitanje evidencije radnog vremena, odnosno šihterica, koje ostaju zakonska obaveza poslodavca.

Također, predviđeno je da se kroz kolektivne ugovore ili pravilnike o radu mogu preciznije definisati prava na prijevoz, topli obrok i regres, ali bez garancije da će to ući u sam zakon kao obaveza.