Vrijeme je da se otvori boca prosecca i možda naruči tanjir tagliatelle al ragùa za cijeli sto. Italija ima veoma ukusan razlog za slavlje: njena nacionalna kuhinja postala je prvi gastronomski stil u cijelosti priznat od UNESCO-a, tijela UN-a za kulturu, status koji bi je trebao zaštititi od imitatora.

Odluku o proglašenju italijanske kuhinje nematerijalnom kulturnom baštinom u srijedu je potvrdila italijanska premijerka Giorgia Meloni, uoči očekivane zvanične objave UNESCO-a, piše CNN.

- Mi smo prvi u svijetu koji smo dobili ovo priznanje, koje odaje počast tome ko smo i našem identitetu - navela je u saopćenju.

- Jer za nas Italijane, kuhinja nije samo hrana ili zbirka recepata. Ona je mnogo više: kultura, tradicija, rad i bogatstvo - dodala je.

Status predstavlja uspješan završetak trogodišnje kampanje italijanskog Ministarstva poljoprivrede da tradicionalni način uzgoja, berbe, pripreme i posluživanja hrane bude priznat kao vrijednost.

- Čin kuhanja u Italiji prevazilazi puku nutritivnu potrebu i postaje složena, višeslojna svakodnevna praksa - napisao je Pier Luigi Petrillo, jedan od urednika italijanskog prijedloga, u početnoj aplikaciji.

Priznanje dolazi u trenutku kada se zemlja nastavlja boriti protiv "lažne" italijanske hrane, uključujući nedavnu žalbu podnesenu Evropskom parlamentu nakon što su se na policama pojavile tegle unaprijed pripremljenog umaka za carbonaru. Italija se, također, borila protiv proizvodnje lažnog maslinovog ulja i korištenja naziva koji zvuče italijanski na proizvodima koji nisu napravljeni u Italiji. UNESCO status bi, prema riječima italijanskog ministra poljoprivrede Francesca Lollobrigide, trebao pomoći u zaštiti kuhinje od takvih kulinarskih zloupotreba.

- Ovo priznanje je izvor ponosa, ali i svijesti o dodatnoj valorizaciji koju će naši proizvodi, naši predjeli i naši lanci snabdijevanja uživati - rekao je Lollobrigida.

- Bit će to i dodatni alat protiv onih koji pokušavaju iskoristiti vrijednost koju cijeli svijet prepoznaje u oznaci Made in Italy, te će predstavljati nove prilike za otvaranje radnih mjesta i stvaranje bogatstva u regionima, kao i nastavak tradicije koju je UNESCO prepoznao kao svjetsku baštinu - kazao je.

UNESCO status obično donosi dodatni prestiž subjektima koji ga dobiju, a to mogu biti historijski lokaliteti ili druge nematerijalne vrijednosti, poput plivanja u bazenima na Islandu ili pčelarstva u Sloveniji. Istovremeno, on nameće i dodatnu obavezu državama da štite svoje kulturno blago.

Često dovodi i do povećanja turizma, iako je Italija već jedna od najposjećenijih evropskih destinacija i u vrhuncu sezone se suočava s pritiscima velikog broja posjetilaca.

Meloni je naglasila da će zemlja, ipak, osjetiti i ekonomski podsticaj.

- Već izvozimo 70 milijardi eura agroprehrambenih proizvoda i vodeća smo ekonomija u Evropi po dodanoj vrijednosti u poljoprivredi - rekla je.

Italija već ima niz upisa na UNESCO listu nematerijalne baštine: ručno zvonjenje zvona (2024), operno pjevanje (2023), lov i kopanje tartufa (2019), napuljski majstori pizze (2017), te tradicija velikih procesija sa strukturama nošenim na ramenima (2013). Italija je takođe bila među zemljama koje uživaju status mediteranske prehrane kada je ona uvrštena 2013. godine.

U svom prijedlogu, Italija je navela da "živi gastronomski pejzaži" zemlje odražavaju njenu biokulturnu raznolikost, te da se kuhinja zasniva na održivosti, sezonalnosti i nerastrošnim receptima, što doprinosi njenoj jedinstvenosti. Prijedlog je takođe istakao da prenošenje tradicije unutar porodica kroz generacije stvara emotivnu vezu s hranom.