Rogač je iz porodice mahunarki koji raste kao samoniklo stablo ili, rjeđe, grm, a potječe iz Sirije i Palestine. Ime mu dolazi od grčke riječi keras, što znači rog, zbog oblika mahune.

Rogač se koristi kod loše probave, upale crijeva i upale želuca. Smatra se i da je dobro sredstvo protiv proljeva kod dojenčadi i male djece

Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina.

Danas se samljeveni plodovi rogača koriste protiv kašlja, za liječenje želučanih i crijevnih poremećaja. Rogač ima zaštitno djelovanje na sluznicu probavnog sistema.

Zbog sadržaja tanina, pektina i lignina, rogačevo brašno djeluje na suzbijanje i ublažavanje mučnine i proljeva.

Tanini rogača djeluju adstringentno na sluznicu crijeva, vežu toksine i međuproizvode metabolizma bakterija te inaktiviraju coli bakterije, što smanjuje otok i upalu sluznice.

Adstringentno djelovanje predstavlja reakciju taloženja proteina pomoću tanina i stvaranja zaštitnog sloja na sluznici. Sluzi oblažu sluznicu i na taj način smanjuju podražaj u crijevima.

Rogačevo brašno koristi se i u terapiji organa za disanje, posebno za smirivanje nadražajnog kašlja. Jedna supena kašika rogačeva brašna prokuha se kao griz u šoljici mlijeka i pije toplo više puta dnevno.

Prema rezultatima mnogih istraživanja rogač dobro djeluje i kao lijek protiv holesterola. Ima sposobnost normaliziranja dobrog i lošeg holesterola. Kako biste iskoristili blagotvorna svojstva rogača, svako jutro na prazan želudac uzmite jednu kašičicu mljevenog rogača i lagano otapajte u ustima te progutajte. Rogač skuplja višak masnoće koji se kasnije izbacuje kroz stolicu.