Prema izvještaju UNICEF-a, prvi put u historiji gojaznost je veći problem među djecom i adolescentima nego pothranjenost.

U cijelom svijetu jedno od petero djece ima višak kilograma, dok jedno od desetero, otprilike 188 miliona, pati od gojaznosti, što ih izlaže riziku od ozbiljnih, po život opasnih bolesti.

UNICEF-ov izvještaj, zasnovan na podacima iz više od 190 zemalja, otkriva značajnu promjenu od 2000. godine. Udio pothranjene djece između 5 i 19 godina smanjio se sa 13 posto na 9,2 posto, dok se gojaznost više nego utrostručila, sa 3 posto na 9,4 posto.

Problem je prisutan i u našoj zemlji. U BiH podaci jasno pokazuju da se suočavamo s ozbiljnim problemom. Istraživanja govore da 17,5 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili je gojazno, a u nekim sredinama taj procenat je još veći. U Mostaru je studija pokazala čak 36,4 posto učenika s viškom kilograma. U Sarajevskom kantonu svako peto dijete u srednjoj školi ima problem s težinom. 

O ovoj temi razgovarali smo sa magistricom nutricionizma Amelom Ivković O'Reilly. Na naše pitanje šta je uglavni uzrok pretilosti, kaže: 

- Najveći razlozi su promijenjen stil života. Djeca jedu previše industrijski prerađene hrane, slatkiša i gaziranih pića, a premalo svježeg povrća, voća i kvalitetnih proteina. S druge strane, fizička aktivnost je dramatično smanjena. Podaci govore da samo 22 posto djece osnovnoškolske dobi u BiH postiže preporučeni nivo kretanja od jednog sata dnevno. Uz to, roditelji često zbog brzog tempa života pribjegavaju brzoj hrani, a škole nemaju dovoljno razvijene programe pravilne ishrane. 

Na naše pitanje koje su posljedice pretilosti, kaže da su one i zdravstvene i psihosocijalne.

- Djeca s viškom kilograma imaju značajno povećan rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog pritiska, masne jetre i problema sa zglobovima. Psihološke posljedice ne treba zanemariti. Djeca s viškom kilograma često imaju niže samopouzdanje, osjećaj stigme i izolacije. Posebno zabrinjava činjenica da pretilost u djetinjstvu u velikom broju slučajeva vodi u pretilost u odraslom dobu, pa se rizik za kardiovaskularne bolesti i karcinome javlja znatno ranije nego što bismo očekivali - naglašava Ivković O'Reilly.

Prevencija je moguća, ali zahtijeva zajedničku akciju roditelja, škola i zdravstvenog sistema.

- Roditelj su prvi model ponašanja. Djeca preuzimaju njihove navike. Ključno je uvesti redovne i nutritivno kvalitetne obroke, ograničiti grickalice, gazirana pića i vrijeme provedeno pred ekranima, te poticati redovno kretanje kroz igru, sport ili zajedničke aktivnosti na otvorenom. 

Škole imaju ogroman potencijal za promjene. Uvođenje pravilne prehrane u školske kuhinje, zabrana brze hrane i slatkiša u školskim kantinama, te jačanje i modernizacija nastave tjelesnog odgoja. Podaci iz BiH pokazuju da samo mali procenat djece ima pet obroka dnevno (otprilike 14,5 posto), a značajan dio ima samo dva obroka dnevno, što govori da škole mogu biti korektiv u formiranju zdravijih rutina. 

Ključna je i uloga kompletne zajednice. Potrebne su kampanje, zakonske mjere i podrška roditeljima, od subvencionirana zdravih obroka do rekreacije i sporta - zaključuje naša sagovornica.