Više od 50 posto evropske populacije pati od nedostatka vitamina D, kako pokazuju istraživanja, a korištenje kreme sa zaštitnim faktorom smanjuje sintezu tog "sunčevog" vitamina za više od 90 posto.
Logično bi bilo iskoristiti ljeto za "prženje". Ipak, dermatolozi upozoravaju na opasnosti od sunčanja.
v2-intext-01
Ako se zbunjeno pitate koga slušati, evo objašnjenja.
Nedostatak vitamina D povezuje se s nizom zdravstvenih tegoba. Nekada se smatralo da vitamin D ima vitalnu ulogu u mineralizaciji kostiju i zuba te je dobro poznato da njegov manjak kod djece može dovesti do rahitisa (zbog čega se naziva i antirahitični vitamin), a kod odraslih do osteoporoze.
v2-out-of-page
Novija istraživanja niske nivoe vitamina D povezuju s još brojnim tegobama modernog čovjeka: pretilošću, dijabetesom, kardiovaskularnim i autoimunim bolestima, različitim vrstama raka, depresijom, psorijazom te neplodnošću.
Čini se da vitamin D ima vrlo snažno djelovanje - ublažavanje upala i poboljšanje imuniteta.
S obzirom na to da danas većina nas dane provodi u zatvorenom prostoru, pogotovo zimi, kad sunca prirodno ima znatno manje, a ljeti smo namazani zaštitnim kremama koje ne dozvoljavaju UVB zrakama da penetriraju u kožu, vlada epidemija nedostatka "sunčevog" vitamina.
Koliko biste trebali provesti minuta na suncu svaki dan da biste upili dovoljnu količinu tog važnog vitamina kompliciran je odgovor.
To zavisi od više parametara - o dobu dana i godine, geografskoj širini i dužini, vremenskim prilikama, količini ozona u zraku, nadmorskoj visini, podlozi na kojoj stojite, kao i vašoj boji puti.
Općenito, zimi, kad je UV zračenje znatno slabije, savjetuje se izlagati ruke i lice suncu više od dva sata da bi se sintetiziralo 1.000 IU vitamina D, što je preporučena dnevna doza za odrasle.
Za istu količinu ljeti, u sezoni najjačeg sunčevog zračenja, dovoljno je samo desetak minuta nezaštićenog sunčanja lica i ruku.
Naročito vrlo svijetle i reaktivne puti koja ne podnosi sunčanje, kao i oni koji su preboljeli melanom trebaju izbjegavati sunčanje i vitamin D unijeti putem hrane i suplemenata.
Kako onda opskrbiti organizam ovim važnim vitaminom? Iako hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, najbolji odabir su riblje ulje, masna riba i meso, a zatim slijede mlijeko i mliječni proizvodi, jaja (žumanjak), sjemenke i jetrica.
Želite li sačuvati mladolikost i zdravlje kože, potrebu za ovim važnim vitaminom tokom cijele godine najbolje je zadovoljiti putem dodataka prehrani.
Prema nutricionističkim smjernicama, preporučena dnevna doza vitamina D za zdrave, odrasle osobe do 70 godina iznosi od 400 do 600 internacionalnih jedinica (IU), a za stariju populaciju je ona nešto viša - 800 IU.
Američki Nacionalni institut za zdravlje predlaže uzimanje navedenog suplementa u kombinaciji s kalcijem jer taj mineral poboljšava njegovu učinkovitost.
Prije uzimanja suplemenata najbolje je konsultirati se sa ljekarom.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh
Početna