Iako je spavanje je dio naše svakodnevice, naučnici još uvijek ne razumiju sve tajne spavanja. prenosi časopis PLOS biology

U novom istraživanju naučnici su proučavali različite aspekte kvalitete sna i njihovu povezanost s raznim ishodima.

Analizirali su podatke 770 zdravih mladih odraslih osoba prikupljene putem Human Connectome Projecta, koji uključuju snimke mozga kao i podatke koje su ispitanici sami prijavili o snu, zdravlju i životnim navikama.

Na temelju svih tih podataka, tim je utvrđeno pet različitih biopsihosocijalnih profila spavanja, od kojih svaki pokazuje jedinstvene obrasce organizacije moždanih mreža.

Povezuje lošu kvalitetu sna s negativnim ishodima na mentalno zdravlje. Osobe koje pripadaju ovoj grupi imaju niz problema sa spavanjem – najviše poteškoća s uspavljivanjem te općenito izražavaju nezadovoljstvo svojim snom. Također pokazuju više simptoma depresije, anksioznosti, stresa, straha i ljutnje.

Osobe u drugom profilu nemaju značajne probleme sa snom, ali ipak pokazuju mentalne poteškoće – češće izražavaju simptome ADHD-a, ljutnje, stresa, straha i tuge, te imaju niži nivo savjesnosti. Kod osoba u ovoj skupini, problemi vjerojatno proizlaze iz drugih uzroka, a ne iz kvalitete sna.

Karakteriše ih korištenje lijekova za spavanje. Osobe u ovoj grupi pokazuju veću savjesnost i osjećaju se zadovoljnije u svojim prijateljstvima i mrežama emocionalne podrške. No, istovremeno imaju više kognitivnih poteškoća – slabije vizualno pamćenje, niži nivo fluidne inteligencije i lošiju prostornu orijentaciju.

Povezan je s trajanjem sna – manje sna povezano je s agresivnijim ponašanjem i poteškoćama u emocionalnoj obradi, jeziku i fluidnoj inteligenciji. 

Obilježavaju ga  poremećaji sna, odnosno učestala buđenja tokom noći. Osobe u ovoj grupi također pokazuju agresivno ponašanje i slične kognitivne poteškoće kao u četvrtom profilu, ali uz to češće imaju probleme s mišljenjem, anksioznost, povišeni krvni tlak, sklonost pušenju i pokazuju simptome ovisnosti o alkoholu.