Niže temperature, vjetar i suh zrak u grijanim prostorima brzo iscrpljuju kožu i narušavaju njenu zaštitnu barijeru. Vlažnost opada, a lojne žlijezde rade manje, pa lice, ruke i usne prve izgube mekoću. Zato je njegu potrebno prilagoditi odmah s početkom hladnijeg vremena.

Lagane ljetne kreme treba zamijeniti bogatijim formulama s hijaluronskom kiselinom, ceramidima, glicerinom ili prirodnim uljima poput jojobe, badema i shea maslaca. Ovi sastojci vežu vlagu i sprječavaju pucanje kože. Hidratantne kreme najbolje je nanositi odmah nakon umivanja ili tuširanja, dok je koža još blago vlažna.

Vruća voda dodatno isušuje, pa se preporučuje mlaka, kao i blagi gelovi ili mlijeka za čišćenje umjesto sapuna. Piling jednom sedmično uklanja mrtve ćelije i omogućava bolji prodor njege, ali treba biti nježan da ne naruši zaštitni sloj.

Usne i ruke najviše stradaju - balzami s pčelinjim voskom, medom ili vitaminom E i krema za ruke u torbi postaju obavezni. Koža tijela također traži pažnju, posebno suhe regije poput laktova i koljena. Kreme s ureom ili mliječnom kiselinom pomažu da ostane glatka.

Iako je sunce slabije, SPF ne treba izostaviti, posebno na licu. Zimi UV zrake prolaze kroz oblake i staklo i mogu oštetiti kožu.

Voda, čajevi, omega-3 masne kiseline i vitamini iz hrane dopunjuju njegu iznutra. Vlaženje zraka u domu sprječava dodatno isušivanje.

Pravovremena rutina čini razliku - koža može ostati mekana, elastična i zdrava i kad temperature padnu.