Bosna i Hercegovina se
posljednjih godina nastoji pozicionirati kao turistička destinacija na
regionalnoj i evropskoj mapi, uz rekordne rezultate u broju dolazaka i noćenja
turista.
Međutim, dok se zvanične institucije hvale brojkama i
promoviraju zemlju na sajmovima širom svijeta, položaj turističkih vodiča,
jednog od ključnih segmenata turističke ponude, i dalje je neriješen i
haotičan.
Licencirani turistički vodiči, poput Sanela Silajdžića i Džane Branković, upozoravaju da sektor vodičkih usluga u Federaciji BiH
funkcioniše u sivoj zoni, bez jasnog sistema kontrole, što dovodi do nelojalne
konkurencije, finansijske nesigurnosti i urušavanja kvaliteta usluge za
turiste.
Nelojalna konkurencija i rad na crno
Prema važećem Zakonu o turizmu FBiH, djelatnost turističkog
vodiča mogu obavljati samo licencirani vodiči koji su registrovali samostalnu
djelatnost. Ipak, praksa na terenu je potpuno drugačija.
– Grad Sarajevo i druge destinacije u FBiH prepune su
nelegalnih vodiča, kako domaćih, tako i stranih. Domaće turističke agencije
same izrađuju svoje akreditacije i na taj način direktno krše zakon, dok strani
vodiči rade kroz svoje agencije bez ikakvih dozvola – kaže Sanel Silajdžić za
BiznisInfo.ba.
On naglašava da zbog ovakve situacije licencirani vodiči
jedva sastavljaju kraj s krajem, jer im je gotovo nemoguće konkurirati
ilegalnim vodičima i agencijama koje nude vodiče-vozače, često bez potrebnih
kvalifikacija.
– Problem je dodatno produbljen jer inspekcije ne rade
ništa. Ni federalna, ni kantonalne inspekcije ne provode nadzor, a situacija je
potpuno izmakla kontroli – dodaje Silajdžić.
Visoki doprinosi, a sezonski rad
Licencirani vodiči suočavaju se i s ozbiljnim finansijskim
problemima. Zakon ih svrstava u kategoriju samostalnih djelatnosti, zajedno s
notarima i advokatima, što znači da mjesečno plaćaju otprilike 850 KM doprinosa, bez
obzira na to koliko imaju posla.
– Efektivno radimo oko pet mjeseci godišnje, a tokom zime
praktično nemamo nikakvih prihoda, ali doprinose moramo plaćati cijele godine –
objašnjava Džana Branković.
Ona dodaje da vodiči nemaju mogućnost korištenja vlastitih
vozila, poput kombija, u svrhu obavljanja posla, što ih stavlja u još
nepovoljniji položaj.
– Uvjeti su takvi da nam je skoro nemoguće poslovati i
zarađivati na legalan način, a istovremeno se na ulicama Sarajeva svakodnevno
pojavljuju deseci ilegalnih vodiča koje niko ne kontroliše – naglašava.
Izostanak institucionalne podrške
Problem dodatno komplikuje činjenica da institucije ne nude
nikakvu konkretnu pomoć. Silajdžić navodi da je još u januaru poslao svu
dokumentaciju Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, tražeći sastanak kako
bi razgovarali o problemima vodiča.
– Nazvala me je doministrica i obećala sastanak koji nikada
nije održan. Dokumentaciju sam poslao i direktoru federalne inspekcije, ali
nikada nisam dobio odgovor. Obratio sam se čak i OHR-u, navodeći kršenje zakona
i ustava Federacije BiH, ali reakcije nije bilo – kaže on.
Dokumentaciju vezano za Zapadno-hercegovački kanton je poslao na ove institucije
jer mu Kanton i pored zakonskih uvjeta koje ispunjava ne odobrava da obavlja
djelatnost.
Poseban problem je što pojedini kantoni i općine izdaju
rješenja za dopunske djelatnosti, što je po važećem zakonu nelegalno.
– Turistički vodič može raditi samo ako mu je to glavna
djelatnost, ali pojedine institucije svjesno krše zakon i time još više
urušavaju tržište – ističe Silajdžić.
Džana Branković podsjeća na situaciju tokom pandemije
COVID-19, kada je Federalno ministarstvo dodijelilo pomoć samo peterici vodiča
u cijeloj FBiH.
– Ako smo tada imali samo pet vodiča koji su ispunjavali
sve zakonske uvjete, a danas na ulicama Sarajeva vidimo desetke njih, jasno je
koliki je problem rada na crno – zaključuje.
Nedostatak registra i kontrole kvaliteta
Također upozoravaju na nedostatak javnog registra
licenciranih vodiča, što dodatno otežava situaciju.
– Kako turisti mogu znati ko je licencirani vodič ako nema
javno dostupne liste s fotografijama, brojem licence i kontakt podacima?
Trenutno, takav registar ne postoji ni na nivou FBiH, ni u okviru kantonalnih
turističkih zajednica – naglašava Silajdžić.
Posljedice su ozbiljne i za samu destinaciju.
– Strani vodiči često daju turistima netačne ili
iskrivljene informacije o historijskim lokacijama, što direktno narušava imidž
BiH kao turističke destinacije. Bez kvalitetnog nadzora, struka se urušava, a
turisti odlaze s pogrešnom slikom o našoj zemlji – upozorava Branković.
Put ka rješenju
Turistički vodiči smatraju da je jedini način za rješavanje
problema usvajanje novog Zakona o turizmu FBiH, koji bi jasno regulisao rad
vodiča i omogućio jaču kontrolu tržišta.
Bez toga, BiH neće moći napraviti ozbiljan iskorak u
turizmu. Dok se vlasti hvale porastom broja turista, na terenu vlada haos, a
oni koji bi trebali biti ambasadori naše zemlje prisiljeni su da rade u potpuno
neregulisanom sistemu.
Ako BiH zaista želi biti prepoznata kao turistička sila,
mora riješiti pitanje statusa turističkih vodiča. Trenutna situacija ne samo da
ugrožava egzistenciju licenciranih vodiča, već i kvalitet turističke ponude i
reputaciju zemlje na međunarodnom tržištu. Bez sistemskog pristupa i poštivanja
zakona, turizam će ostati sektor s velikim potencijalom, ali i ogromnim
unutrašnjim problemima.