Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.

Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za Nezavisne novine u Poreskoj upravi RS-a.

Poređenja radi, prosječna plaća u RS-u u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plaća.

- Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banje Luke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa plaćom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banje Luke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa plaćom od 111.221 KM - kazali su iz Poreske uprave RS-a.

Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, također iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa plaćom od 96.073 KM.

- Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM - dodaju iz Poreske uprave RS-a.

Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.

- Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa plaćom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa plaćom od 86.064 KM - pojasnili su iz Poreske uprave RS-a.

Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banje Luke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, kazao je kako su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije.

- Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada - kazao je Mlinarević.

I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plaće nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

- Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plaća, koja su višestruko veća - kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.