open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
v2-billboard-01
Revizori o finansijama
Milioni skršeni na plaće, tople obroke, naknade i poklone: Kako se troši novac od visokih cijena struje
U zemlji gdje hiljade domaćinstava jedva plaćaju račune, dvije elektroprivrede – sarajevska i mostarska – i dalje funkcionišu kao zatvoreni sistemi privilegovanih
AUTOR: M. Lingo Demirović
09.10.2025. u 08:18
get url
text
Elektroprivreda BiH
Elektroprivreda BiH
FOTO: Arhiva
Dok su građani jednog dijela Federacije Bosne i Hercegovine, i to dijela koji električnu energiju koriste iz izvora Elektroprivrede BiH, u ovoj godini dobijali uvećane račune za električnu energiju, u ovom javnom preduzeću u toku 2024. godine, prema revizorskom izvještaju, novac se trošio kao da ga ima napretek.
Prema revizorskom izvještaju, ovo javno preduzeće bilježi stotine miliona prihoda – ali i raskošne izdatke koji pokazuju koliko su sistem i menadžment daleko od stvarne štednje i odgovornog poslovanja.
v2-intext-01
Ukupan prihod od isporučene električne energije krajnjim kupcima prošle je godine iznosio više od 374 miliona KM, dok je broj kupaca narastao na 816.498.
Međutim, građani su to povećanje osjetili na vlastitim računima - jer je FERK 28. juna 2024. godine dao saglasnost da se prosječne cijene električne energije povećaju za 9,3 posto, i to nakon što je prethodni prijedlog Elektroprivrede odbijen.
v2-out-of-page
Cijene za domaćinstva skočile su za više od 10 posto, a za privredu za 7,29 posto.
Zanimljivo, zbog odgode primjene skuplje struje, Elektroprivreda tvrdi da je "izgubila" 7,5 miliona KM prihoda.
Istovremeno, kroz trgovinu električnom energijom i kratkoročne ugovore ostvareni su milioni  - 11 miliona KM po osnovu dugoročnih aranžmana i čak 37 miliona KM kroz kratkoročne poslove.
Samo u trgovini na tržištu, prihod je premašio 96 miliona KM, a dobit od "vezane trgovine" iznosila je vrtoglavih 28 miliona KM.
Ali ako se milioni u prihodima mogu donekle opravdati obimom posla, ono što se vidi na rashodovnoj strani izgleda kao školski primjer javnog rasipništva.

Plaće, topli obroci, regresi – bez računa, s puno računa

Bruto plaće zaposlenih u Elektroprivredi BiH u 2024. godini iznosile su 146,6 miliona KM, uz dodatnih 50,5 miliona KM za naknade, tople obroke, prijevoze, službena putovanja i "materijalna prava".
Najniža plaća bila je 688 KM, a najviša skoro 8.000 KM, dok je prosjek za firmu iznosio 2.116 KM neto.
Na topli obrok otišlo je više od 20,9 miliona KM, i to u iznosima koji su se kvartalno "usklađivali" s prosječnim plaćama u Federaciji. Dakle, kad plate porastu, raste i topli obrok. U posljednjem kvartalu 2024. iznosio je 22,27 KM po danu.
Za prijevoz zaposlenika na posao i sa posla izdvojeno je još 3,2 miliona KM, dok je na regres otišlo 2,5 miliona KM.
Zaposlenicima su isplaćivane i naknade za praznike (više od 900 hiljada KM), jubilarne nagrade (1,4 miliona KM), a posebno se ističe "novčana pomoć zbog rasta troškova života" – ukupno 5,6 miliona KM, po 2.460 KM po zaposleniku u dvije isplate tokom godine.
Naknade članovima nadzornih i drugih odbora iznosile su više od 848.000 KM, pri čemu predsjednik Nadzornog odbora ima pravo na dvije prosječne federalne plaće mjesečno, a članovi na 80 posto tog iznosa.

Visoke plaće, naknade i beneficije, "stabilnost" za odabrane

Ništa bolja situacija nije u JP Elektroprivreda HZHB i u ovom javnom preduzeću revizori su utvrdili da su rashodi za plaće i naknade iznosili više od 108 miliona KM, što je čak 3,5 miliona KM više nego godinu ranije.
Prosječna neto plaća u EPHZHB bila je 2.050 KM, a pojedine pozicije u upravi i rukovodstvu dosezale su i 6.000 KM mjesečno.
Za topli obrok je izdvojeno više od 10 miliona KM, uz kvartalno "usklađivanje" iznosa sa prosječnom plaćom u Federaciji, što znači da su, paradoksalno, rast plaća u javnom sektoru i rast troškova života direktno povećavali i naknade u ovoj firmi. Na regres je otišlo 2,1 milion KM, a na naknade za prevoz više od 1,4 miliona KM.
Posebno zanimljivo, i gotovo identično kao u slučaju EPBiH – jeste što su zaposlenima isplaćene novčane pomoći zbog povećanja troškova života u ukupnom iznosu većem od 3,8 miliona KM, po principu "svima po isto", bez kriterija o materijalnom stanju.
Uprava i nadzorni odbori također nisu štedjeli: naknade članovima nadzornih i drugih odbora iznosile su više od 700.000 KM, pri čemu predsjednik Nadzornog odbora ima pravo na dvije prosječne federalne plaće, a članovi na 80 posto tog iznosa.

Ugalj, gorivo i troškovi održavanja, stari problemi bez rješenja

Iako EPHZHB svoj najveći dio proizvodnje ostvaruje iz hidroelektrana, troškovi za nabavku energenata, goriva i maziva i dalje su izuzetno visoki. Tokom 2024. godine potrošeno je više od 9,4 miliona KM samo za gorivo, a glavni dobavljači su – već tradicionalno – Hifa Petrol, Energopetrol i INABH.
Revizori su upozorili da se veliki broj javnih nabavki i dalje realizuje ponavljanim pozivima istim ponuđačima, uz nejasne kriterije "hitnosti". U praksi, to znači da se tenderi često kroje unaprijed, a novac javnog preduzeća odlazi po već uhodanim kanalima.

Dobit na papiru, rasipništvo u praksi

Elektroprivreda HZHB je godinu završila s prijavljenom dobiti od otprilike 14 miliona KM, ali revizori upozoravaju da su stvarni rashodi "umjetno umanjeni" kroz preknjižavanja i neplaćene obaveze prema dobavljačima. Drugim riječima, finansijski rezultat na papiru izgleda bolje nego što jeste – dok realna slika pokazuje firmu s rastućim troškovima, stagnirajućom proizvodnjom i padom broja kupaca.

Ugalj, gorivo i tenderi – stari problemi, nove cifre

Za potrebe termoelektrana tokom 2024. godine nabavljeno je  više od 4,1 miliona tona uglja u vrijednosti od 436,8 miliona KM. Glavni dobavljači: rudnici u Zenici, Kaknju, Brezi, Đurđeviku, Banovićima i firma Lager iz Posušja. Međutim, revizori su utvrdili da većina rudnika nije isporučila ugovorene količine, pa su pokrenuti dodatni postupci nabavke – još 460.000 tona.
Troškovi goriva i maziva iznosili su 11,2 miliona KM, od čega je najveći dio plaćen firmama Hifa Petrol i Hifa Oil.

Dok građani stežu kaiš, preduzeće širi pojaseve

Elektroprivreda BiH završila je godinu s prihodom od 374,4 miliona KM, što je tek neznatno iznad rebalansiranog plana. I dok se hvale da "posluju u skladu s MSFI standardima", brojke govore da se novac troši široke ruke – na regrese veće od zakonskog minimuma, pomoći zaposlenima, luksuzne naknade upravi i odborima, a sve to u godini kada su građani morali plaćati skuplju struju i suočavati se s inflacijom.

Računi sve veći, odgovornost sve manja

U zemlji gdje hiljade domaćinstava jedva plaćaju račune, dvije elektroprivrede – sarajevska i mostarska – i dalje funkcionišu kao zatvoreni sistemi privilegovanih. Revizori svake godine otkrivaju iste nepravilnosti: zapošljavanje mimo konkursa, preplaćene nabavke, netransparentne ugovore, i rasipanje na plaće i naknade.
A dok se javnost navikava na "neizbježno" poskupljenje struje, uprave Elektroprivreda BiH i HZHB uredno povećavaju vlastite iznose za topli obrok, regres i putne troškove. Za njih – svaka nova godina donosi više. Za građane – samo nove, veće račune.
comment
prikaži komentare (2)
v2-intext-02
POVEZANO
v2-billboard-02
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.