Gotovo da nema osobe koja bar jednom u životu nije otvorila ChatGPT aplikaciju i postavila neko pitanje. Vezano za privatni život, ljubavne i prijateljske odnose, probleme, pa čak i savjete za zdravlje, rigorozne dijete, ali i korištenje lijekova. Učenici osnovnih i srednjih škola često ih koriste za pomoć u nastavi. Jednim pitanjem dobit će mnoštvo informacija vezanih za gradivo koje im treba, i sve to u samo par sekundi. No, problem je što te informacije često nisu pouzdane i provjerene.

Ono što ćete u prvi mah primijetiti jeste da vas "ta osoba" razumije, podržava, da je na vašoj strani i da vas ne osuđuje, ma šta uradili. To će vam, naravno, goditi jer konačno imate nekoga ko vas sluša, onako kako vas odavno nisu slušali, ni roditelji, ni prijatelji. Imate nekoga ko vas "stvarno poznaje". Ali problem nastaje kada se za tu "osobu" vežete, jer imate "lažnog prijatelja".

Velike opasnosti za tinejdžere

No, Britansko-američki nadzorni centar Center for Countering Digital Hate (CCDH) naveo je u izvještaju pod nazivom "Lažni prijatelj" da ChatGPT može davati  informacije o samoubistvu i upotrebi droga ako se predstavi kao edukativno, što izaziva zabrinutost za sigurnost mladih.

Prošle godine, jedna žena u SAD-u je tužila dobavljača chatbota Character.AI, navodeći da je njen sin tinejdžer izvršio samoubistvo nakon što se emotivno vezao za virtualnog lika za kojeg je vjerovao da je psihoterapeut.

O ovoj temi razgovarali smo sa psihologinjom Ivanom Trlin. Ona smatra da su spomenuti slučajevi ekstremi, te da ChatGPT ima svoje mane, ali i prednosti. 

- Tri su opasnosti GPT-a: preveliko povjerenje koje adolescenti imaju prema njemu, zamjena za ljudsku interakciju i pasivno učenje. Tinejdžeri u toj dobi nemaju razvijenu kritičku svijest niti sposobnost da razluče koje su informacije tačne, a koje ne.

Informacije koje umjetna inteligencija crpi s interneta često su neprovjerene i djelimično tačne. Djeca ih koriste u školi, te samim tim ne rade neka vlastita istraživanja, ne čitaju knjige, jer sve mogu dobiti u roku od par minuta, jednim klikom.

Veliki je problem što se ovakve aplikacije predstavljaju kao osobe, kao prijatelji, iako nemaju emocije niti empatiju. Tinejdžeri su danas često usamljeni, mnogi pate od anksiozno-depresivnog poremećaja i paničnih napada. Upravo u tim slučajevima, za izliječenje je bitna ljudska interakcija, neko s kim ćete stvarno popričati, a na pribjegavati GPT-u.

On samo nudi gotova rješenja, bez stvarne slike o problemu ili situaciji koju neko ima. Također, podilazi korisnicima, potvrđuje da su uvijek u pravu, što njima daje osjećaj moći. Uvijek je bolje da vam neko kaže ako niste u pravu - kaže Trlin. 

Naša sagovornica naglašava da GPT daje tinejdžerima preveliku slobodu, samostalnost i integritet. Roditelji djeci ne smiju ući u sobu bez kucanja, što je i normalno po svjetskim standardima, ali nije normalno da roditelj ne smije reći djetetu da pospremi svoju sobu, opere svoje čaše, uradi zadaću. U tim slučajevima, GPT savjetuje da se roditeljima "objasni" da oni ne smiju tako postupati s njima, a ako razgovor ne pomogne, savjetuje da roditelji potraže stručnu psihijatrijsku pomoć, pa čak i zvanje policije. To nije dobro, jer GPT ne zna cijelu pozadinu, naprimjer da je mama nekoliko puta pokušala zamoliti da se soba sredi i operu čaše. 

- Zbog toga se GPT ne bi smio koristiti u rješavanju porodičnih i ljubavnih problema, jer uvijek će stati na vašu stranu, a možda ste u krivu - ističe Trlin.

Što se tiče spomenutih samoubistava koja su se desila u nekim zemljama svijeta, ona smarta da GPT nema veze s tim. Samoubistava je uvijek bilo i uvijek će ih, nažalost, biti. 

- Pored svih nabrojanih negativnih primjera, GPT ima i svoje prednosti. Da biste nešto saznali, ne morate pročitati čitavu Wikipediju. Zatim, može biti jako zabavan. Bar za odrasle, koji su svoje škole davno završili. Možete se brzo podsjetiti nekih stvari. Saznati koja država ima najduže ime i slično, a da ne guglate.

Za školarce je druga priča. Mi smo svake sedmice morali čitati Anu Karenjinu, Emmu Bovary, a današnji tinejdžeri uskoro neće znati kako izgleda knjiga. Zadatak roditelja je da naprave balans. GPT treba koristiti, ali ne previše. Knjige treba čitati. I najvažnije, nikakva aplikacija, nikakav "lažni prijatelj" ne može zamijeniti druženje s vršnjacima i porodična okupljanja - naglašava naša sagovornica.