Sve više ljudi koristi umjetnu inteligenciju, poput ChatGPT-ja, kako bi dobili informacije o zdravlju i simptomima. Međutim, nova istraživanja upozoravaju da takvi alati mogu dovesti korisnike u zabludu i ponekad dati netačne ili nepotpune medicinske savjete.

Prema podacima kompanije OpenAI, više od 40 miliona ljudi svakodnevno postavlja zdravstvena pitanja na platformama poput ChatGPT-ja.

Iako ove tehnologije omogućavaju brz pristup velikoj količini medicinskih informacija, stručnjaci upozoravaju da korisnici često ne znaju kako pravilno koristiti takve alate niti kako procijeniti tačnost odgovora.

Jedna nedavna studija objavljena u naučnom časopisu Nature Medicine simulirala je situacije u kojima ljudi koriste AI chatbotove za procjenu simptoma.

Rezultati su pokazali da su učesnici, nakon razgovora sa chatbotom, tačno prepoznali hipotetičko zdravstveno stanje u samo oko jedne trećine slučajeva. To znači da korištenje AI-a nije značajno poboljšalo njihovu sposobnost donošenja ispravne medicinske odluke.

Stručnjaci naglašavaju da se umjetna inteligencija ne bi smjela koristiti za procjenu hitnih zdravstvenih situacija ili postavljanje dijagnoze. Ljekari upozoravaju da chatbotovi ne mogu postavljati dodatna pitanja kao pravi doktor, niti imaju uvid u kompletnu medicinsku istoriju pacijenta. Zbog toga postoji rizik da korisnici dobiju pogrešne preporuke ili potcijene ozbiljnost simptoma.

Ipak, neki stručnjaci smatraju da AI može imati korisnu ulogu ako se koristi na pravi način. Na primjer, može pomoći pacijentima da bolje razumiju medicinske informacije, pripreme pitanja za ljekara ili organizuju podatke prije pregleda.

Međutim, naglašavaju da takvi alati ne mogu zamijeniti profesionalni medicinski savjet i pregled kod doktora.

Zaključak istraživača je da umjetna inteligencija može biti koristan pomoćni alat u zdravstvu, ali samo ako se koristi uz oprez i kao dopuna, a ne zamjena za medicinske stručnjake.