Vahidin Munjić, všilac dužnosti direktora Federalne uprave policije obratio se Hayat TV-u nakon što su u emisiji Istraga sedmice objavljene njegove te prepiske premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i još nekoliko osoba.

Munjić je poslao "Zahtjev za preispitivanje uređivačke politike Hayat TV u pogledu emitiranja", kako je naveo "nezakonito ustupljenog dokaza iz istrage Tužilaštva BiH u emisiji Istraga sedmice".

Njegov zahtjev, koji je objavila Hayat TV prenosimo u cijelosti:

Poštovani,

Dana 19.10.2025. godine na Hayat TV u okviru tv emisije "Istraga sedmice", koju vodi i uređuje novinar Avdo Avdić, objavljen je sadržaj nezakonito ustupljenog dokaza iz istrage koju provodi Tužilaštvo BiH u predmetu broj: T20 0 KTOV 0023695 24, i to: sadržaj dobijen vještačenjem privremeno oduzetih predmeta mobilnih službenih i privatnih telefona, koji su oduzeti od mene Vahidina Munjića, direktora FUP-a. Dakle, predmeti koji su privremeno oduzeti po naredbi Suda BiH i za koje predmete se prema odredbi člana 65. stav. 6 ZKP BiH mora voditi računa o propisima koji se odnose na čuvanje tajnosti određenih podataka.

S tim u vezi upoznajem Vas da objavljivanje Nalaza forenzičkog vještačenja i privatne prepiske iz mojih telefona, kao direktora Federalne uprave policije, predstavlja obilježje krivičnog djela Povreda tajnosti postupka" iz člana 237. KZ BiH, kao i člana 350 KZ FBiH. Hayat TV je upravo u emisiji "Istraga sedmice" dana 19.10.2025. godine otkrio, objavio i učinio javno dostupnim dokaze iz istrage, koje po zakonu ne smije objaviti. Također, napominjem da je na ovakav način došlo do kršenja presumpcije nevinosti, kao i prava na privatnost prepiske, kako mene tako i trećih lica, zagarantovane članom II. Ustava Bosne i Hercegovine kao i članom 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kojim se garantuje pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. Ukazujem na praksu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Craxi (br. 2) protiv Italije, predstavka broj 25337/94, presuda od 17. jula 2003. godine, u kojem je sud utvrdio da propustom da se zabrani curenje" u medijima telefonskih razgovora presretnutih u okviru sudske istrage je prekršeno pravo na poštovanje privatnog života.

Imajući u vidu navedeno podnosim ovaj zahtjev za preispitivanje uređivačke politike Hayat TV u pogledu emitiranja nezakonito ustupljenog dokaza iz istrage Tužilaštva BiH u emisiji "Istraga sedmice", u kojoj je najavljeno kontinuirano sedmično objavljivanje sadržaja mojih službenih i privatnih prepiski iz nezakonito ustupljenog dokaza iz istražnog postupka, te ističem da je ovakvim postupanjem već pričinjena šteta a koja će biti još veća svakim narednim najavljenim objavljivanjem i povući dodatnu odgovornost Hayat TV. U tom slučaju ću kako ja tako i treća lica čiji sadržaj privatnih prepiski objavljujete biti primorani poduzeti sve raspoložive mjere i radnje, kao i podnošenja Hayat TV zahtjeva za obeštećenje - stoji u zahtjevu kojeg potpisuje v.d. direktora FUP-a Vahidin Munjić.

Odgovor mu je uputio generalni direktor Hayat TV-a Elvir Švrakić, a čiji sadržaj također premosimo u cijelosti:

Poštovani gdine Munjić,

u ime Hayat TV, primili smo Vaš zahtjev od 22.10.2025. godine u kojem zahtijevate preispitivanje naše uređivačke politike u vezi s objavljenim sadržajem u emisiji Istraga sedmice.

Cijenimo Vaš interes za rad medija, no moramo odbiti Vaš zahtjev jer on predstavlja neprihvatljiv pokušaj utjecaja na slobodu medija i novinarsku nezavisnost.

Dalje, sadržaj Vašeg dopisa razumijevamo i kao svojevrsnu prijetnju koja dolazi s pozicije moći.

Na samom početku naglašavamo da objavljujemo i objavljivat ćemo samo informacije koje predstavljaju javni interes. U emisiji koju navodite nisu objavljivane privatne prepiske, niti bilo kakvi sadržaji koji bi mogli biti definirani kao zadiranje u privatnost. Takve vrste informacija, i kada smo im u posjedu, nisu predmetom objave u nasim emisijama, upravo radi naše uređivačke politike.

Jednako tako, objavljujemo podatke koji nisu lični, niti se smatraju povredom prava na privatnost.

Podaci koji su objavljeni nisu nosili oznaku tajnosti, niti ih zakon smatra tajnim, i ne postoji odluka Suda BiH ili ovlaštenog lica da su takvi podaci tajni.

Isto tako ne navodimo, niti ćemo navoditi identitet trećih osoba, koji nisu nosioci javnih funkcija, kako navodite, upravo zbog općeprihvaćenih novinarskih standarda i pravila koja su na snazi.

Vi biste, kao v.d. direktora Federalne uprave policije (FUP), iako nam upućujete Zahtjev kao "direktor FUP-a", morali biti upoznati sa relevantnim zakonskim odredbama, međunarodnim standardima i praksom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji je ključan za zaštitu slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini kao članici Vijeća Europe.

Sloboda medija i pravo na objavljivanje informacija od javnog interesa predstavljaju temeljne stupove demokracije. Prema Članu II/3(h) Ustava Bosne i Hercegovine, garantuje se sloboda izražavanja, uključujući slobodu mišljenja, primanja i saopćavanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti. Ova odredba je direktno povezana s Europskom konvencijom o ljudskim pravima (EKLJP), koja je integralni dio Ustava BiH (Aneks IV Daytonskog sporazuma). Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH br. 28/00, sa izmjenama) dodatno propisuje pravo na pristup informacijama pod kontrolom javnih organa, naglašavajući da takve informacije predstavljaju javno dobro i da javni pristup promoviše transparentnost i odgovornost vlasti.

Ove odredbe su u skladu s Kodeksom za štampane i online medije Bosne i Hercegovine (Vijeće za štampu i online medije BiH), koji naglašava dužnost novinara da brane ljudska prava, slobode i vrijednosti, te da se odupru svim oblicima cenzure i pritiska od strane vlasti.

Na međunarodnoj razini, Član 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) garantuje slobodu izražavanja, uključujući pravo na primanje i širenje informacija i ideja bez uplitanja javnih vlasti. ESLJP je u brojnim presudama naglasio da je zaštita slobode medija ključna za demokratsko društvo, posebno kada se radi o informacijama od javnog interesa. Na primjer, u slučaju Sunday Times v. Ujedinjeno Kraljevstvo (1979.), Sud je utvrdio da mediji imaju pravo objavljivati informacije koje su od javnog interesa, čak i ako one kritiziraju državne institucije, jer to doprinosi javnoj raspravi i nadgledanju vlasti. Ova presuda jasno štiti medije od pokušaja ograničavanja objava koje se tiču djelovanja javnih službenika, uključujući policiju.

Posebno je relevantna praksa ESLJP-a u zaštiti novinarskih izvora, koja je ključna za slobodu medija. U presudi Goodwin v. Ujedinjeno Kraljevstvo (1996.), Sud je presudio da je zaštita novinarskih izvora jedna od osnovnih uvjeta za slobodu medija, jer bi njihovo otkrivanje imalo "hladni učinak" na slobodno izvještavanje i moglo bi odvratiti izvore od suradnje s medijima. Sličan stav zauzet je u slučaju Sanoma Uitgevers B.V. v. Nizozemska (2010.).

Što se tiče pokušaja utjecaja ili prijetnji od strane nositelja policijskih funkcija, ESLJP je u više slučajeva osudio takve intervencije kao kršenje Članka 10. EKLJP. Na primjer, u slučaju Butkevich v. Rusija (2018.), Sud je utvrdio kršenje slobode izražavanja kada je policija uhapsila novinara tijekom izvještavanja o javnom događaju, naglašavajući da takve mjere imaju zastrašujući učinak na medije.

U slučaju Brambilla and Others v. Italija (2016.), ESLJP je presudio protiv krivičnog progona novinara zbog presretanja policijskih komunikacija, ističući da mediji imaju pravo pratiti djelovanje policije u javnom interesu, bez neopravdanog uplitanja. Slično, u slučaju Pentikäinen v. Finska (2015.), Sud je razmatrao policijsko ograničavanje pristupa novinara demonstracijama, ali je u konačnici naglasio da svako uplitanje mora biti proporcionalno i ne smije spriječiti medije u njihovoj ulozi "javnog čuvara".

Još jedan primjer sudske prakse ESLJP, u slučaju Radio Twist protiv Slovačke, ESLJP je razmatrao sankcioniranje radio stanice zbog kršenja slobode izražavanja garantovane članom 10. Konvencije.

Radio Twist je osuđen zbog emitiranja u informativnom programu nezakonito prisluškivanog telefonskog razgovora između državnog tajnika Ministarstva pravosuđa i potpredsjednika Vlade. Kao rezultat građanskog postupka, slovački sudovi su smatrali da je dostojanstvo i ugled tajnika Ministarstva pravosuđa narušen, te su slovački sudovi naložili radijskoj stanici da mu se pismeno izvine i da je emitira u roku od petnaest dana. Također mu je naloženo da plati naknadu za štetu neimovinske prirode. ESLJP je zaključio da takve mjere nisu "nužne u demokratskom društvu", jer je predmet razgovora bio od općeg interesa, a emiter nije bio odgovoran za nezakonitu prirodu snimke.

Ovi slučajevi jasno pokazuju da pokušaji policijskih tijela ili pojedinaca nosilaca funkcija da utječu na uređivačku politiku medija, bilo kroz zahtjeve za preispitivanjem ili implicitne prijetnje, predstavljaju nedopustivo kršenje slobode medija i mogu dovesti do odgovornosti pred nadležnim tijelima u BiH.

U skladu s navedenim, naš medij će nastaviti objavljivati informacije od javnog interesa, uključujući one koje se tiču djelovanja policije, tužilaštva, vlasti jer to doprinosi transparentnosti i odgovornosti javnih institucija. Svaki pokušaj utjecaja na našu uređivačku nezavisnost smatramo neprihvatljivim i suprotnim demokratskim principima.

Pozivamo Vas da poštujete ove standarde i suzdržite se od daljnjih intervencija koje bi mogle ugroziti ili ograničiti slobodu medija.

Vašu spremnost na, kako to u zadnjem pasusu Vašeg dopisa naglašavate, "...poduzimanje raspoloživih mjera i radnji...", tumačimo otvorenom prijetnjom koja se ogleda u zastrašivanju štetnim posljedicama i aktivnostima koje se namjeravaju izvršiti kasnije ako ne udovoljimo Vašem zahtjevu preispitivanje uređivačke politike Hayat TV.

Ukoliko imate dodatna pitanja ili želite raspraviti ova pitanja u skladu sa zakonom, stojimo na raspolaganju - navedeno je u odgovoru generalnog direktora Hayat TV-a Švrakića.