Potreban nam je ostanak OHR-a sa punim ovlastima
i odlazak Milorada Dodika u potpunosti, dok je koalicija Trojka "višedimenzionalna katastrofa", kaže Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), u intervjuu za Faktor.
Komentirao je posljednju sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, ocijenivši da je promjenu američkog pristupa prema BiH "bila očekivana", osvrnuo se i na nedavne izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i druge teme.
v2-intext-01
S velikom pažnjom se pratila
sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini. Bilo je
raznih najava, a dominirala je tema o ostanku ili čak ukidanju OHR-a. Misija
EUFOR-a Althea je dobila jednoglasnu podršku, a o poziciji OHR-a smo čuli
oprečne stavove. Kako biste Vi ocijenili ono čemu smo svjedočili na samoj
sjednici i kako će se to odraziti na ulogu visokog predstavnika i generalno
odnose u našoj zemlji?
- Bilo je depresivnih najava po pitanju
pozicije OHR-a, ukidanja bonske ovlasti, podrške kreiranju treće izborne jedinice
po zahtjevu hrvatske strane..., ali je sve ostalo, otprilike, na starom. Imamo
izvjesnu promjenu američkog pristupa koja je bila očekivana s obzirom na generalnu promjenu vanjske politike koju je donijela Trumpova administracija.
v2-out-of-page
Ne smijemo dozvoliti uklanjanje ili slabljenje OHR-a, i ne smijemo pristati na uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda
Ne smijemo dozvoliti uklanjanje ili slabljenje OHR-a, i ne smijemo pristati na uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda
Rano je za predviđanja na bazi izrečenog na ovoj sjednici Vijeća sigurnosti,
ali ono što se može reći sa sigurnošću jeste da ne trebamo biti inertni, čekati
da drugi odlučuju o našoj sudbini, treba komunicirati bitne aktere u međunarodnoj
zajednici, a na prvom mjestu pružiti snažnu podršku ostanku OHR sa punim
ovlastima sve do ispunjenja uvjeta 5+2 i kreiranja domaćih mehanizama koji će
zamijeniti ulogu visokog predstavnika.
Pismo kojim ste se Vi i Šefik
Džaferović, kao bivši članovi Predsjedništva BiH, obratili Vijeću sigurnosti UN-a
upozoravajući na opasnost ukidanja OHR-a, izazvalo je nervoznu reakciju
ambasadora Rusije?
- Nervozno je reagovao ruski ambasador, ali i
Željka Cvijanović - očigledno smo pokvarili neke planove. Lijepo upakovana
priča o tome kako "BiH treba prepustiti dogovoru njenih naroda, prestati
sa intervencijama" je opasna varka kojoj je cilj ukloniti
posljednje efikasne brane secesionističkim politikama koje predvodi Milorad
Dodik. Otud njihov udar na OHR i Ustavni sud BiH.
Ne smijemo dozvoliti
uklanjanje ili slabljenje OHR-a, i ne smijemo pristati na uklanjanje stranih
sudija iz Ustavnog suda. Njih imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska
prava i oni su, uz ostalo, poveznica BiH sa evropskim standardima i potrebni su
nam sve do ulaska BiH u EU.
Predstavnica SAD je naglasila
promjenu američke politike, koja se, kako je rekla, "ne bavi više izgradnjom
država niti teškom rukom vodi intervencije". Ipak, Amerikanci su itekako
intervenirali i očigledno postigli neku vrstu dogovora s Dodikom i njemu i
saradnicima ukinuli sankcije. Šta je, po Vama, finalni dogovor i kakve mogu
biti njegove posljedice?
- Možemo samo pretpostavljati na bazi izrečenog
i učinjenog. BiH je dobila privremeni prestanak napada na stabilnost i
ustavnopravni poredak, Dodik je dobio prestanak pritiska koji su na njega, njegovu
porodicu i saradnike pojačavale SAD. Amerikanci žele prestanak tenzija i
stabilnost u BiH i na Balkanu, i uvjeren sam da su svjesni da to nije moguće sa
jakim i uticajnim Dodikom na političkoj sceni. Imaju temeljita iskustva s njim,
kao i svi mi koji smo s njim radili. Svojedobno im se prodao kao "dašak
svježeg vjetra na Balkanu" pa se taj vjetrić pretvorio u tornado koji je
zaustavio zemlju na njenom euroatlantskom putu i mogao dovesti do novih sukoba.
Nadam se da neće biti pokušaja da se izbjegne
izvršenje presude Suda BiH kojom se Dodiku zabranjuje političko djelovanje,
uključujući i poziciju predsjednika političke stranke. Dakle, potreban nam je
ostanak OHR-a sa punim ovlastima i odlazak Milorada Dodika u potpunosti.
Svaki kompromis i polurješenje po ova dva pitanja je problem za stabilnost BiH.
U posljednje vrijeme
zvaničnici iz entiteta RS u javnim istupima forsiraju narativ o "ugroženosti
hrišćana od strane muslimanske većine". To uveliko podsjeća na velikosrpsku
propagandu iz 90-ih godina prošlog stoljeća. Koliko taj opasni narativ može
imati utjecaja na Zapadu, naročito u SAD?
- Dodikov režim je uložio ogromna sredstva u
lobiranje. Ne mogu da procijenim koliko je to utjecalo na promjene američke
politike, ali najmanje što lobisti mogu dati su informacije i savjeti. U
nastupima Željke Cvijanović prepoznajemo savjet da sve što se dešava u BiH,
svaku tenziju, treba tumačiti kao "ugrožavanje hrišćana od strane
muslimanske većine". I kada Bošnjaci traže implementaciju Ustava, zakona,
implementaciju presuda Ustavnog suda, Suda BiH, Evropskog suda za ljudska
prava, kada se bore protiv flagrantnog aparthejda kojem su izloženi u RS-u ali i
dijelovima Federacije poput Stoca ili Čapljine, bit ćemo optuženi da
"ugrožavamo hrišćane".
Iz našeg ugla takve optužbe možda zvuče
djetinjasto i potpuno neuvjerljivo, ali su opasne jer padaju na plodno tlo. Utjecajni islamofobi, ultradesničari će rado povjerovati u takve nebuloze. Treba im se
suprotstvaiti, objašnjavati, nuditi argumente, tražiti uporište kod onih koji
su korektni i objektivni. Takvih je, ipak, više.
Članica Predsjedništva BiH
Željka Cvijanović ide toliko daleko da tvrdi da i Vaša najava zakona o
proporcionalnoj zastupljenosti ugrožava, kako ona kaže, hrišćane?
- O tome i govorim – sve što tražimo je implementacija Ustava i odavno usvojenih zakona. U potpunoj suprotnosti sa
Ustavom i tim zakonima je da trostruko brojniji Bošnjaci zauzimaju manje
pozicija od Hrvata u državnim institucijama. Svjedoci smo stopostotne diskriminacije
i neravnopravnosti Bošnjaka u RS-u, ali i u Stocu, Čapljini. Ali naš pokušaj da
se diskriminaciji stane u kraj bit će tumačen kao "ugrožavanje
hrišćana"!
Na najavu zakona o
proporcionalnoj zastupljenosti reagirao je i predsjednik Hrvatske Zoran
Milanović, i to tokom posjete Vatikanu. Prilično drsko poručuje da Bošnjaci,
bez obzira što ih ima 50 posto, ne mogu imati 50 posto vlasti, te da je to put
u raspad BiH. A uz sve to, poziva se na Dejton. Zašto ovako nervozna reakcija
Milanovića?
-Milanović, predsjednik države potpisnice
Dejtonskog sporazuma ne zna, ili se pravi da ne zna sadržaj tog sporazuma. U
Vatikanu je tvrdio da je izbor članova Predsjedništva BiH izvršen na
protuzakonit način, da se Hrvatima ne dopušta da izaberu "svog člana
Predsjedništva". To su naprosto neistine. Članovi Predsjedništva BiH ne
predstavljaju pojedine naroda već državu i sve građane u njoj. To se nekom ne
dopada, ali mnogo toga je u Dejtonskom sporazumu što se mnogima ne dopada.
Milanović ne zna, ili se pravi da ne zna da u Stocu ima 38 posto Bošnjaka, ali da su potpuno izbrisani sa svih funkcija
Milanović ne zna, ili se pravi da ne zna da u Stocu ima 38 posto Bošnjaka, ali da su potpuno izbrisani sa svih funkcija
Milanović tvrdi da ja tražim 50 posto vlasti za
Bošnjake, jer Bošnjaci čine 50 posto bh. populacije. I to je neistina. Bošnjaci
u okviru koji je definisao Dejton ne mogu imati 50 posto vlasti bez
obzira šta o tome mislio ja ili Milanović. Imamo propisane paritete u
zakonodavnoj, izvršnoj i pravosudnoj vlasti na svim nivoima, kao i raznovrsna
veta koja onemogućavaju dominaciju bilo kojeg naroda u BiH pa da ga je i 90
posto. Milanović to ne zna, ili se pravi da ne zna.
Zakoni o proporcionalnoj zastupljenosti su
bazirani na Dejtonskom ustavu BiH, već su usvajani ali nisu implementirani, jer
ne sadrže sankcije. Zakoni koje sada kanimo predložiti će sadržavati sankcije i
efikasno dokinuti nepravdu kakvu 30 godina trpe Bošnjaci, recimo, Stoca.
Milanović ne zna, ili se pravi da ne zna da u Stocu ima 38 posto Bošnjaka, ali
da su potpuno izbrisani sa svih funkcija, da nemaju nijednog direktora,
nijednog člana bilo kojeg upravnog odbora, da se nad njima vlada kao u Južnoafričkoj
Republici prije 50 godina.
Svjedočimo kontinuiranom
lobiranju Vlade Hrvatske i HDZ-a. U opticaju su različiti termini: "jednakopravnost", "legitimno predstavljanje", "majorizacija", "federalizacija", "konsocijacija"... ali je cilj jedan: ili treći entitet ili
zasebna izborna jedinica za Hrvate. Postoji li realna opasnost od takvog
scenarija? Možda neka intervencija visokog predstavnika?
- Treći entitet je nerealan projekat, nije uspostavljen ni brutalnom
vojnom silom. Šansa da visoki predstavnik ponovo nametne izmjene Ustava u
korist bilo koga ili čega u BiH je također nerealna opcija. Preostaje dogovor,
i bio je skoro pa postignut u par navrata, ali ga je uvijek rušio neko iz HDZ-a.
Prvo Ljubić, zatim dva puta Čović. To sigurno neće biti jednostran dogovor u
kom se samo hrvatskoj strani izlazi u susret. Kroz eventualni dogovor se moraju
napraviti funkcionalna država, ukloniti mogućnosti blokada, omogućiti ubrzano
kretanje ka članstvu u EU i NATO, ukloniti diskriminacija i nejednakost
konstitututivnih naroda i svih gađana, učvrstiti vladavina zakona. Otvoreni smo
za razgovore koje bi trebalo locirati u 2027., neizbornu godinu.
Kako ocjenjujete reakcije
predstavnika Trojke, koji su probosanski element u aktuelnoj vlasti, na
aketuelne procese? Da li se bave politikom ili im se politika događa?
- Trojka je
začuđena, "iznenađena i uvređena". U odlukama vezanim za Dodika ne da
nisu učestvovali, nego nisu ni informirani. Problem je što se tako tretira
kompletna BiH, kao "invalidna struktura".
Nismo za pregovaračkim
stolom, stavljeni smo na sto, kao pacijent, drugi se dogovaraju o nama. I bit će
tako dok god dio patriotskog, probosanskog bloka pristaje na
"poklone" nacionalista i stranaca koji podrazumijevaju raskol u tom
bloku.
Dodik im je jasno kazao da će "Srbi i Hrvati, a ne muslimani,
odlučivati ko će biti vlast u BiH", nazivao ih invalidima, psovao im
genocid, a oni su istrajavali sa tvrdnjama da se on "promijenio",
odnosno popravio. Zatim su ušli u sukob s njim, prijetili bagerima, i nisu
napravili ništa.
Nismo za pregovaračkim stolom, stavljeni smo na sto, kao pacijent, drugi se dogovaraju o nama. I bit će tako dok god dio patriotskog, probosanskog bloka pristaje na "poklone" nacionalista i stranaca
Nismo za pregovaračkim stolom, stavljeni smo na sto, kao pacijent, drugi se dogovaraju o nama. I bit će tako dok god dio patriotskog, probosanskog bloka pristaje na "poklone" nacionalista i stranaca
Trojka je višedimenzionalna katastrofa. Sve je stalo s njima.
Sve je u blokadi i padu, ugled zemlje, ekonomija, izvoz, izgradnja
infrastrukture. Samo cijene i visina zaduženosti rastu. Privrednici i dijaspora
nekako pune budžete, ali ne uz pomoć, već uprkos vlastima. Trebat će uložiti
ogromne napore da se stvari dovedu u red nakon oktobra 2026. godine.