U Sarajevu će se i ove godine održati "Race for the Cure", (trka / šetnja za ozdravljanje), čiji je cilj još jednom ukazati na važnost podizanja svijesti i osnaživanja zdravlja žena u borbi protiv karcinoma dojke.

Humanitarna trka, za koju su do sada podršku dale brojne poznate ličnosti iz javnog života Bosne i Hercegovine, održat će se 27. septembra u organizaciji Think Pink, organizacije koja se bavi osnaživanjem zdravlja žena.

Iako su do sada uvijek bile dio te trke, članice Udruženja "Renesansa", koje okuplja žene oboljele od karcinoma dojke i grlića maternice, neće učestvovati.

Enida Glušac, predsjednica, kaže da Udruženje podržava humanitarnu trku, ali da su ove godine odlučile neučestvovati jer, kako je naglasila, "nemaju šta slaviti"!

- Zbog velikih problema u kojima se nalaze žene oboljele od karcinoma dojke i činjenica da je ove godine veliki broj pacijentica umrlo na listama čekanja za terapije, mi smo odlučile neučestvovati u događaju, jer nažalost nemamo razloga slaviti život - istakla je Glušac.

Bosni i Hercegovina vjerovatno je jedina država u Evropi, a moguće i šire, koja nema registar oboljelih niti registar onkoloških pacijenata. Registre nema ni njen veći entitet Federacija BiH.

- To su dva registra koja su od presudne važnosti da bismo znali - koliko osoba tokom jedne godine oboli, da bismo imali tačan, egzaktan podatak, koliko ih je izliječeno, a koliko umrlo. Mi tako važan dokument nemamo. Ono što kao Udruženje primjećujemo, vidimo iz prve ruke, možda će najbolje objasniti moja Facebook stranica koja više liči na zadnju stranicu novina, gdje se objavljuju smrtovnice, nego na moj lični profil. Skoro svake sedmice objavim da je jedna žena izgubila bitku za život - naglašava Glušac.

Dodaje da su tri osnovna problema sa kojima se susreću onkološki pacijenti u FBiH.

- Najveći problem su liste čekanja za propisane terapije ili kako to pacijentice s pravom nazivaju "liste smrti", jer mnoge umru ne dočekavši lijek ili ga dobiju kasno kad više ne može pomoći. Trenutno je više od hiljadu pacijenata na tim listama čekanja. Ove godine je na listi čekanja oboljelih od karcinoma dojke i pluća, pošto je to jedna lista, 639 pacijenata, a u isto vrijeme prošle godine bilo ih je 513, što znači da ih je u odnosu na 2024. za 126 više. Moramo uzeti u obzir da su ove godine KS i BPK Goražde osigurali novac za liječenje svojih pacijenata, ali i pored toga opet je više pacijenata na listama čekanja nego 2024. - navodi Glušac.

Drugi problem su deficitarni citostatici sa kojima se susreću klinički centri u FBiH.

- Nama pacijentima je savršeno jasno da se bilo gdje u svijetu dešava nedostatak citostatika u kliničkim centrima, ali razlika je što u tim zdravstvenim ustanovama nedostaje jedan, dva ili najviše tri sporadično, a našim kliničkim centrima svakodnevno nedostaje od pet do 10 vrlo bitnih citostatika koji nekome život znače - kaže Glušac.

Najveći, treći problem, a o kojem se, kako kaže Glušac, najmanje govori, su pacijenti koji koriste određene lijekove koji se nalaze na odobrenim listama onkoloških lijekova, ali za samo određene indikacije.

- S obzirom na to da federalna lista onkoloških lijekova nije revidirana od davne 2019. godine, indikacije nisu proširene. U drugim državama ti isti lijekovi se koriste za liječenje više različitih indikacija, a kod nas su odobreni samo za par, što znači da pacijenti koji boluju od neke druge vrste karcinoma primorani su da se sami snalaze. S obzirom na to da oni ne podliježu nikakvim listama, da njima fondovi ne refundiraju troškove, mi ne znamo tačan broj koliko je takvih pacijenata, osim što se, susrećući se svakodnevno sa njima i njihovim problemima, znamo da je ta brojka ogromna. Snalaze se na razne načine kupuju lijekove prodajući svoju imovinu i tako ostajući bez igdje ičega, podižu kredite, nabavljaju ih iz inostranstva švercujući ih preko granice samo da bi preživjeli i ostvarili osnovno ljudsko pravo na život i liječenje - naglašava Glušac.

S obzirom na to da je oktobar - mjesec obilježavanja borbe protiv karcinoma dojke, iz Udruženja poručuju "da ne znaju kako da će ga obilježiti".

- Mi ne možemo da slavimo život, ne možemo više da se radujemo ni tom ružičastom oktobru. Pokušat ćemo napisati dopise relevantnim institucijama i tražiti rješenja. Na kraju oktobra vidjet ćemo da li smo išta uspjele, da li smo kod onih, od kojih zavise naši životi, probudili svijest - zaključila je Glušac.