Elvir Ćuzović (47) iz Sarajeva svaki drugi dan odlazi na dijalizu u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), i tako punih 25 godina.

Zbog hroničnog zastoja bubrega, Elviru je majka kao 14-godišnjaku 1993. donirala bubreg koji je funkcionisao do 2000. kada je ponovo morao početi sa dijalizom.

Kako je u proteklim godinama izgubio nadu da će ikada biti dijaliziran u našoj zemlji, Ćuzović je prošle godine, zahvaljujući Pomozi.ba, koji mu je platio troškove, otputovao u Minsk u Bjelorusiju na pregled nakon čega je stavljen na listu i, kako nam reče, svakodnevno očekuje poziv za transplantaciju.

- Udruženje Pomozi.ba prikupilo je blizu 64.000 eura. Očekujem da me pozovu iz Minska jer sam u naš zdravstveni sistem davno izgubio nadu. Svaki drugi dan idem na dijalizu koja traje četiri sata. Ne smijete jesti, piti šta želite, sve je programirano, u protivnom rizikujete život. I tako punih 25 godina... - govori Ćuzović.

Osim što su izgubili nadu da će ikada biti transplantirani, dijalizni pacijenti godinama trpe katastrofalne uvjete u dijaliznim centrima širom FBiH.

- Federalno ministarstvo zdravstva još u maju 2023. iniciralo je Izmjene i dopune pravilnika o uvjetima na dijalizi, oformilo komisiju koja se nijednom do danas nije sastala. Uvjeti u dijaliznim centrima sve su gori. Ja se dijaliziram u KCUS-u, ležimo u krevetima koji su nabavljeni tokom onog - Drugog svjetskog rata. Moram zovnuti sestru kako bi podigla krevet da bih mogao nešto pojesti jer dijaliza traje četiri sata. Hrana je nikakva, daju nam sokove koje nabavljaju po 20 feninga, a godinama sam kupujem lijekove koje pacijenti u zemljama u okruženju dobijaju besplatno. Što se tiče kadra, dvije sestre rade na 15 pacijenata. Kad mi bude loše, nema ko da priđe. Možda generalni direktor KCUS-a Alen Pilav to i ne zna jer nikada nije došao da nas obiđe - ističe Ćuzović i dodaje da je isto stanje u dijaliznom centru u KCUS-u bilo i za vrijeme bivšeg menadžmenta.

U FBiH od početka 2025. urađeno je samo 11 transplantacija, što je tri puta manje nego 2024. Najveći problem su tzv. kadaverične transplantacije (sa preminulih donora) - samo jedna od odnosu na prošlu godinu kada ih je bilo sedam.

Zbog svega, iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH u narednom periodu najavljuju i proteste pacijenata.

Naglašavaju da su Federalno ministarstvo zdravstva kao i menadžeri i doktori u kliničkim centrima gotovo potpuno zapostavili transplantaciju kao način liječenja.

- Pravi izvori kadaveričnih transplantacija su klinički centri u Sarajevu i Tuzli i tu se nalaze preminuli donori organa, jer broj kreveta u intenzivnim njegama određuje broj donora. Smatram da su klinički centri ti koji su zakazali kada su u pitanju i eksplantacije i transplantacije. Ne može me niko ubijediti da do sada nismo mogli imati još barem dva ili tri kadaverična donora čime bismo spasili šest do osam života - ističe Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva naglašavaju "kako su oni svoj dio posla uradili te da ne mogu nikoga natjerati, u ovom slučaju kliničke centre, da rade transplantacije".

- Važno je naglasiti da sve organizacijske, finansijske i druge mjere, koje Ministarstvo poduzima neće rezultirati povećanjem broja donora ako menadžmenti zdravstvenih ustanova ne prepoznaju transplantacijsku medicinu kao jedan od prioriteta u svom radu. Neophodno je da poduzmu konkretne korake kako bi se osigurali svi uvjeti za neometanu provedbu transplantacija. To, između ostalog, znači da kliničke zdravstvene ustanove trebaju uspostaviti jasan organizacijski model prepoznavanja i identifikacija potencijalnih donora u svim jedinicama intenzivnog liječenja, što im je uostalom i zakonska obaveza. 

Također, potrebno je osigurati uvjete za neometan rad imenovanih bolničkih koordinatora, planirati i provoditi kontinuiranu edukaciju bolničkih koordinatora i transplantacijskih timova, te izgraditi sistem koji će dugoročno povećati broj raspoloživih organa za transplantacijsko liječenje - navode iz Federalnog ministarstva zdravstva.  

Dodaju da je u prvih osam mjeseci 2025. vođeno devet razgovora sa porodicama preminulih donora, a dobijen je jedan pristanak za darivanje organa i tkiva, temeljem kojeg su obavljene dvije transplantacije bubrega od preminulog donora.

- Jedan od ključnih uvjeta za uspjeh kadaverične transplantacije je informirana i educirana javnost. U tom smislu i mediji imaju iznimno važnu ulogu. Transplantacijska medicina ne može opstati bez podrške građana, a uspješan donorski sistem zahtijeva svijest građana o važnosti darivanja organa - ne samo iz pozicije mogućeg donora, već i kao potencijalnih primatelja organa. Shodno tome, Federalno ministarstvo zdravstva, u saradnji s Donorskom mrežom BiH i Udruženjem dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH, kontinuirano provodi aktivnosti na podizanju svijesti javnosti o značaju donorstva. Također, u budžetu FBiH za 2025. odobrena su sredstva u iznosu od 200.000 KM za nevladine organizacije koje se bave promocijom donorstva i transplantacije. Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava s tekućih transfera neprofitnim organizacijama usvojena je na sjednici Vlade FBiH u junu U toku je priprema objave javnog poziva za dodjelu navedenih sredstava - stoji u odgovoru iz Federalnog ministarstva zdravstva. 

No Žuljević kaže kako takav njihov stav ne stoji, da je Federalno ministarstvo zdravstva glava zdravstvenog sistema u FBiH i da moraju iznaći rješenje".

- Ljudi umiru, hoće li neko krivično odgovarati za to? Centar za transplantacijsku medicinu predlaže ili usvaja ono što predlože klinički centri, govorim o transplant kordinatorima, čiji izvještaji su same nule. Centar je taj koji mora donijeti pravilnik da se oni promijene nakon dva mjeseca, a ne da se čeka godinu i više. Sad mi se javio čovjek iz Tuzle koji treba transplantaciju. Donor je familija, nene su im sestre, i u UKC-u ga odbijaju jer se radi o šestom koljenu. Oni jednostavno na razne načine pokušavaju opstruirati transplantacije. Godinu i po dana nismo imali nijednu transplantaciju jetre. Danas sam se čuo i sa prof. Damirom Rebićem sa KCUS-a i oni spremaju ovog i početkom idućeg mjeseca po dvije transplantacije žive srodne i nesrodne, međutim, one nisu relevantne za naš razvoj transplantacijske medicine. Kadaverični donori su pokazatelji koliko radimo transplantacija - naglašava Žuljević.

U KCUS-u kažu kako rade na unapređenju programa transplantacije organa.

Dodaju da je "dugogodišnje zapostavljanje razvoja struke u ustanovi, a posebno transplantacijske medicine, nanijelo veliku štetu ovoj instituciji".

- Kako bismo pokušali nadoknaditi izgubljeno, još prošle godine smo pokrenuli sve potrebne procedure kako bi se stanje u ovoj izuzetno važnoj oblasti, koja objedinjuje sve grane moderne medicine, što prije poboljšalo. Prošla godina bila je, kako i samo Udruženje dijaliznih i transplantacijskih pacijenata u BiH navodi, izuzetno plodonosna u pogledu broja transplantacija bubrega, ali i rožnjače - navode iz ove zdravstvene ustanove.

Podsjećaju "da su u augustu 2024. godine uradili i prvu transplantacija srca u Bosni i Hercegovini".

- Ponovo smo poduzeli sve aktivnosti na uspostavljanju programa transplantacije jetre, dok je prije nekoliko dana pokrenut i program uspostave protokola za transplantaciju pluća. U kontinuiranom smo kontaktu s Ministarstvom civilnih poslova BiH, na čelu s ministricom Dubravkom Bošnjak, koja je prepoznala važnost pridruživanja BiH programu Eurotransplanta. Strategiju je jednoglasno usvojila i Parlamentarna skupština BiH. KCUS je u stalnoj saradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva te aktivno radi na podizanju svijesti građana i edukaciji stanovništva o značaju doniranja organa. Kako bi se dodatno unaprijedila transplantacijska medicina i poboljšao status pacijenata, zakazali smo sastanak direktora KCUS-a dr. Alena Pilava s predstavnicima Udruženja dijaliznih i transplantacijskih pacijenata u BiH - stoji u odgovoru iz KCUS-a.