Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić upozorili su danas na sistemsku opstrukciju rada državnih institucija koju, prema njihovim tvrdnjama, provode kadrovi SNSD-a i HDZ-a, s posebnim naglaskom na diskriminaciju Bošnjaka u zapošljavanju i raspodjeli resursa.

Podnijeli su i krivične prijave protiv direktora SIPA-e Darka Ćuluma i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, optužujući ih za teška kršenja zakona i pokušaj podrivanja ustavnog poretka države. Mehmedović upozorava na sistemsku opstrukciju rada državnih institucija koju, prema njegovim tvrdnjama, provode kadrovi SNSD-a i HDZ-a, s posebnim naglaskom na diskriminaciju Bošnjaka u zapošljavanju i raspodjeli resursa.

Prijave su podnesene zbog, kako navode, teških kršenja zakona i pokušaja podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

U krivičnoj prijavi protiv Darka Ćuluma navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više teških krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.

- Darko Ćulum je, zloupotrebljavajući svoju poziciju direktora SIPA-e, odbio izvršiti nalog Suda BiH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim je, po nalogu Milorada Dodika, podnio neopozivu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik -  navedeno je u prijavi.

Zastupnici tvrde da je Ćulum tim činom postao aktivni dio udruženja koje je formirano s ciljem rušenja ustavnog poretka BiH te da je svjesno ostavio državnu agenciju bez rukovodstva u trenucima kada je postojala ozbiljna prijetnja po ustavni poredak i sigurnost države. Također su naveli da se Ćulum, nakon gotovo četiri mjeseca, pokušao bez zakonskog osnova vratiti na funkciju direktora SIPA-e, iako mu je po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine.

Zbog toga Mehmedović i Emrić traže da Tužilaštvo BiH hitno predloži Sudu BiH mjere pritvora ili zabrane Ćulumu, uključujući zabranu ulaska u prostorije SIPA-e i kontaktiranja sa službenicima te agencije i osobama osumnjičenim za napad na ustavni poredak.

Šemsudin Mehmedović istakao je da je na djelu kontinuirano i plansko urušavanje institucija Bosne i Hercegovine.

- Svi prijedlozi izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje predlaže HDZ odnose se isključivo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Razumijem frustracije Dragana Čovića, ali i on je jednom izabran po ovom istom zakonu, i tada mu odredbe nisu bile sporne -  kazao je Mehmedović.

Dodaje da ista etnička skupina koja tvrdi da je majorizirana, u saradnji sa SNSD-om, učestvuje u izboru gotovo svih predstavnika u institucijama, od najnižeg do najvišeg nivoa.

- U Agenciji za državnu službu BiH, nezakonitosti su primijećene i ranije, ali dolaskom sadašnje direktorice iz HDZ-a, situacija se dodatno pogoršala. Kompozicija komisija za zapošljavanje se kreira tako da favorizira kandidate koji uglavnom osvoje maksimalnih 100 bodova, što je teoretski moguće, ali praktično nerealno -  rekao je Mehmedović.

Prema njegovim riječima, članovi tih komisija su stalno isti i politički podobni, a dominaciju u odlučivanju imaju kadrovi HDZ-a i SNSD-a. Uvijek se biraju "legitimni" predstavnici Hrvata i Srba, dok Bošnjaci dolaze iz reda onih koje podržavaju HDZ i SNSD, bez obzira na stručnost.

Mehmedović navodi da se na taj način zapošljavaju isključivo poslušni i nesamostalni kadrovi iz reda Bošnjaka i ostalih, koji u konačnici nemaju stvarni utjecaj u institucijama.

Posebno je istakao zloupotrebu kategorije "ostali", navodeći primjer zatvora Vojkovići, gdje je zaposleno 22 osoba koje su se izjasnile kao "neopredijeljene", iako u BiH prema popisu takvih ima svega 0,87 posto.

- Zabrinjavajuće je da, ako neki službenik kaže nešto što ne odgovara šefu bliskom HDZ-u ili SNSD-u, više nema nikakve šanse da napreduje. Primjerice, ako Bošnjak kaže da poštuje presudu za genocid u Srebrenici - njegova karijera je završena -  upozorava Mehmedović.

Tvrdi da Agencija za državnu službu mora ažurirati podatke o etničkom balansu i upozoravati institucije koje taj balans narušavaju.

Ističe da su, od 28 državnih institucija, u samo šest direktori Bošnjaci, dok je 12 Srba i 10 Hrvata. Bošnjaci zapošljavaju svega 339 osoba, odnosno osam posto s ukupnim budžetom od 51 milion KM, što je samo 15 posto ukupnog budžeta BiH — uprkos činjenici da Bošnjaci čine 50,11 posto stanovništva i pune više od polovine budžeta kroz indirektne poreze, dodao je.

- Taj disbalans nije slučajnost, već sistemska diskriminacija i kršenje Ustava BiH -  tvrdi Mehmedović.

Dodaje da je manjak Bošnjaka u državnim institucijama gotovo 900 osoba, što je ekvivalent dvjema velikim fabrikama, čime je direktno pogođena egzistencija otprilike 3.600 osoba.

Tvrdi da direktorica Agencije za državnu službu Anita Markić i generalni sekretar Vijeća ministara Robert Vidović sistemski sprječavaju zapošljavanje Bošnjaka na rukovodeće pozicije.

- Nedavno je na mjesto direktora Sekretarijata VSTV-a, umjesto Admira Suljagića, imenovana Ivana Zovko Planinčić, dugogodišnja aktivistkinja HDZ-a. Na mjesto šefa odjela Interpola imenovan je Miroslav Nešić, koji ne zna ni engleski, ali mu je glavna preporuka to što je rođak bivšeg ministra Nenada Nešića - rekao je Mehmedović.