Radna grupa za izmjene Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica koja je formirana na prijedlog federalnog ministra za boračka pitanja Nedžada Lokmića, pod pritiskom Parlamenta FBiH i javnosti, a radi uvođenja boračkog dodatka, od osnivanja imala je samo jedan sastanak i to 24. aprila. Na drugi sastanak se čeka mjesecima.

- Već ranije sam zauzeo stav, poznavajući ministra Lokmića i njegov nerad dok je bio ministar u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, oni će to razvlačati do naredne izborne godine. Sada sam nekako siguran da to neće biti realizirano ove godine i to će biti vjerovatno neka njihova izborna priča gdje će pokušati boračku populaciju da pridobiju na svoju stranu. Posebno cijeneći fiskalnu stabilnost FBiH, Vlada FBiH se zadužila na Londonskoj berzi za 350 miliona eura gdje pokriva redovne obaveze, plaće i ostalo, ja ne vidim tu prostor u fiskalnom smislu da se može izdvojiti 50 miliona KM ili ne znam koliko miliona za borački dodatak. Mislim da je to osnovni razlog zbog čega oni sve ovo razvlače - kaže za Faktor Almedin Aliefendić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Aliefendić je jedan od inicijatora izmjena Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica u Zastupničkom domu FBiH, a koji je bio član Odbora za boračka i invalidska pitanja. On je istupio iz Odbora nakon što Lokmić nije ispoštovao zaključak Zastupničkog doma FBiH koji se odnosi na formiranje radne grupe i ko bi trebalo da sjedi u njoj.

- Takav njegov odnos prema Odboru i situaciji da nas je u pokušaju da održimo sastanak s njim o boračkom dodatku eskivirao i prepustio svojim savjetnicima i sekretaricama, dovoljno govori kakve su njegove namjere. On ne želi rješenja, očito ovdje želi probleme boraca - kazao je Aliefendić.

U Dom naroda Parlamenta FBiH jedan od inicijatora za donošenje boračkog dodataka je delegat Fahrudin Čolaković.

- Lokmić nema dovoljno hrabrosti da se nosi sa takvim problemom. Vidimo da nema konkretnih rješenja - kaže nam Čolaković.

S obzirom na to da borci nisu jedinstveni u segmentu da li borački dodatak trebaju imati svi, pa i generali, oni koji već primaju određene naknade za odbranu zemlje, Čolakovića smo pitali za mišljenje.

- Mi imamo tu jednu nepravdu koja traje od 1996. godine. Neko sam ko je implementirao politike i uvijek me boljela ta činjenica i 2022. godine svjestan činjenice da neće niko da napravi korak radnu verziju kantonalnog zakona gdje bi uveli borački dodatak, pokrenuli smo tu priču, međutim krajem 2022. godine došlo je do smjene vlade i te izmjene nisu nikada ugledati svjetlo dana. Mi smo znali da to nije kantonalna nadležnost, ali smo htjeli da na taj način ohrabrimo federalni nivo, da ukažemo na taj problem - govori Čolaković i naglašava:

- Ne smijemo nikada sebi dozvoliti da kategorije unutar boračke populacije okrenemo jedne protiv drugih. To su politike godinama radile, "zašto ima Huso, a nema Anto". Dajte da napravimo nešto što je okvir, unutar toga određivati. Kada smo predlagali svoje izmjene zakona, rekli smo da će vlada naći gornji finansijski okvir, dva posto budžeta, a ostalo da vlada sa boračkom populacijom nađe rješenje. Moje mišljenje je da to ne treba ići po mjesecima već kao 13. penzija ili 13. plaća.