Da je Sarajevo među najzagađenijim, a vrlo često u posljednje vrijeme i najzagađeniji grad na svijetu to nažalost i ptice na grani znaju. Zagađeniji smo od Dhake, glavnog grada Bangladeša, indijske Kalkute, ali i Hanoia u Vijetnamu. 

Decenijama, a pogotovo posljednjih godina građani se krajem jeseni i tokom zime guše u smogu, a i vrijednosti štetnih PM10 čestica skaču do nebesa.

Koliko je zagađenje štetno po zdravlje, najbolje govore podaci Svjetske banke da od posljedica zagađenosti zraka u BiH u ranoj dobi umre u prosjeku 3.300 ljudi.  

E sad, šta konkretno radi vlast u Sarajevu da ove posljedice umanji, teško je reći. Osim višemilionskih kredita koje otplaćuju i otplaćivat će građani, malo ko vidi promjene na terenu. 

Ono što se zna jest da kada dođe do baš nepodnošljivog zagađenja iz Vlade KS stižu uznemirujuća saopćenja tipa Uzbuna i Pripravnost koja se vrte iz dana u dan, sve dok ne stigne proljeće. I tako u krug.

Pa se onda uvode privremene mjere zabrane kretanja automobila i teretnih vozila čiji motori imaju normu EURO3 i manju u zoni A, zabranjuje se loženje, pojačava kontrola postrojenja, a od građana se traži da što manje izlaze napolje.

Tu su i novčane kazne koje u skladu sa Odlukom o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka i Plana interventnih mjera iznose od 1.000 do 5.000 KM za pravnu osobu, od 500 do 1.000 KM za odgovornu osobu u pravnom subjektu, te kazna za fizičku osobu - poslodavca u iznosu od 500 do 1.000KM. 

Kada je preuzeo mandat, premijer KS Nihad Uk je rekao kako će jedan od prioriteta u radu Vlade KS biti projekti koji će smanjiti zagađenost zraka i štetne emisije, a što je obećao i njegov prethodnik Edin Forto.

Od tada do danas, osim nekoliko utopljenih škola, vrtića i ustanova i kupovine novih tramvaja, nekih ozbiljnijih projekata nije bilo. Osim što se uzelo nekoliko kredita koji samo sporadično gase požar. 

Prošle godine u februaru Vlada KS utvrdila je Prijedlog odluke o donošenju Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u KS za period 2023-2033. godina.

- U praksi to znači da bi provođenjem mjera iz ove strategije, u narednih deset godina smanjili emisiju iz individualnih ložišta za 90 posto, a upravo to su dominantni izvori zagađenja zraka u KS tokom zimske sezone.

Kvalitet zraka ne možemo poboljšati bez utjecaja na individualna ložišta.

Predviđeno je da se u devet prioritetnih zona Kantona Sarajevo subvencioniraju mjere energijske efikasnosti i zamjena energenata u otprilike 20.000 objekata, od 43.000 koliko ih se zagrijava na čvrsta goriva u KS.

Implementacijom mjera iz Strategije, i uz mjere u sektoru saobraćaja i industrije, doveli bi kvalitet zraka u KS do evropskih standarda kvaliteta.

Za njenu provedbu bit će potrebno otprilike 380 miliona KM koje bi trebalo izdvojiti iz budžeta i drugih domaćih i stranih izvora.

Osim KS, predviđeno je da u sistemu poticaja za provedbu učestvuju vlasnici objekata, te općine - izjavio je tada vrlo optimistično premijer Uk. Šta je od toga urađeno, niko ne zna.

Ove godine u januaru u jeku najvećih zagađenja premijer Uk se pohvalio projektima koji su poboljšali kvalitet zraka poput izgradnje tramvajske pruge, kupljenih trolejbusa, a najavio je i kupovinu tri električna autobusa.

Nekako ispod radara prošlo je uzimanje kredita od 50 miliona KM, od čega je dobar dio novaca otišao za zamjenu ložišta, a koliko ih je zamijenjeno, ne zna se. 

Još jedan kredit, ovaj put od 44 miliona KM opet je KS uzeo za projekat Unapređenje kvalitete zraka. Kuda će ti novci otići i koliko će to smanjiti zagađenost zraka, teško je reći jer oktobar je, a to znači da ćemo i ovu zimu provesti u smogu jer vlast sve i da planira realizovati ovaj projekt, neće ništa moći uraditi do proljeća. A do tada...

Da nam krediti trebaju, ali da moramo imati strategiju, smatra Martin Tais, bh. stručnjak za klimatske promjene.

- Sporadični krediti nisu toliko sporni koliko činjenica da vlast nema viziju kako da u određenom periodu dođe do smanjenja zagađenja.

Nikad nećemo uspjeti u potpunosti riješiti ovj problem jer je to nemoguće, ali moramo imati jasan plan, a mi to očito nemamo.

Pohvalno je što smo imali nekoliko projekata utopljavanja škola, fakulteta i drugih ustanova jer onda se troši manje energije, a manje energije donosi manje zagađenja.

Dobro je i što se krenulo sa i zamjenom ložišta, ali ako želimo manje zagađen grad, mora se brže raditi. Krediti trebaju, ali krediti koji će donijeti konkretno rješenje. Sve drugo nema smisla - izjavio je Tais.