Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi u najvećoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kako sigurnosnoj tako i političkoj, ali u isto vrijeme i sa mogućim rješenjima na stolu. Još uvijek imamo političare koji su povezani s ruskim režimom, rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH na sastanku ministara zemalja Zapadnog Balkana i zemalja grupe "Prijatelji Zapadnog Balkana, a na poziv premijera Italije Antonija Tajanija.

Sastanak  je održan na marginama 80. zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku.

Konaković je ukazao i na činjenicu da danas visoka delegacija SNSD-a, predvođena ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Stašom Košarcom, boravi u posjeti Moskvi i šalje poruke da je Rusija ispravan put za SNSD i Republiku Srpsku.

 Nasuprot tome, ministar Konaković je naglasio da naša zemlja izvozi 93 posto proizvoda u EU i na regionalno tržište, u zemlje koje su dio evropskih integracija, a ne na rusko tžište.

Istaknuo je i sve prepreke koje zbog krize stoje na evropskom putu Bosne i Hercegovine te upozorio da Milorad Dodik, nakon sudske presude, poziva na probleme i sukobe jer želi zaštiti sebe i svoje "korumpirano carstvo", koje je snažno i direktno podržano od strane ruskog režima.

Dodao je i da posljednje izjave Dodikovog SNSD-a ukazuju da ne žele nastaviti evropski put.

- Sada možete razumjeti naše frustracije. Ne tražimo prečice na putu u EU, zahvalni smo na vašoj podršci - kazao je Konaković i još jednom ponovio da Bosna i Hercegovina ima kompleksno ustavno uređenje gdje svako može blokirati sve.

Ocijenio je da  je potrebno ostvariti konsenzus na državnom nivou, ali da Dodik ima alate kojima može blokirati sva ključna pitanja, kao što su evropski put i Plan reformi te implementaciju obaveza iz Berlinskog procesa.

Izvijestio je i o tome da uprkos svim tim problemima postoje hrabri ljudi iz RS-a koji predstavljaju opoziciju RS-a i koji snažno zagovaraju evropski put BiH.

Izrazio je nadu da će se izbori održati u entitetu RS te se zahvalio svima koji su spremni pomoći našoj zemlji, koja se u ovom trenutku nalazi na važnoj raskrsnici.

Inicijativu grupe Prijatelji Zapadnog Balkana su 2023. godine pokrenule Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija, kako bi se ubrzalo pristupanje EU i integracija ovog regiona.