U Bosni i Hercegovini se, nažalost, često dešavaju slučajevi da najteža krivična djela - ubistva počine upravo oni koji bi nas nas trebali štititi – policajci.

U proteklih nekoliko godina bilo je više slučajeva gdje su sadašnji, ali i bivši policajci ubili svoje partnerke, žene, djevojke, ljubavnice, bivše žene, i to iz vatrenog oružja – službenog pištolja.

Podsjećamo na neka ubistva koja su proteklih godina počinili policajci. 

U februaru ove godine policajac Elvis Ćustedil ubio je Amru Kahrimanović u jednom kafiću u trgovačkom centru u Tuzli. Svjedoci kažu da je cijeli dan pio i čekao da Amra dođe. Naposlijetku se vratio i ubio je.

Imao je psihičkih problema, a pištolj mu je oduzet u nekoliko navrata. Često je konzimirao i alkohol, svađao se i dolazio u razne sukobe. No, ipak je radio u policiji i nosio pištolj.

Prvobitno je osuđen na 25 godina zatvora, da bi mu Vrhovni sud  Federacije BiH preinačio kaznu na 30 godina. 

Pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a Rifet Lulić, 2017. godine u cazinskom naselju Gornja Koprivna, ubio je suprugu Mirelu Beganović Lulić, ispalivši u nju čak sedam hitaca. 

Mirela je zbog problema sa njim, pobjegla kod roditelja, u porodičnu kuću. Ubijena je tamo gdje se osjećala najsigurnije. U djevojačkoj sobi u domu roditelja u Cazinu.

Sedam metaka ispalio je suprug, aktivni policajac. Njenoj je majci rekao da joj je ubio kćerku. Imali su troje djece. Osuđen je na 14 godina zatvora, a ubici je kasnije kazna smanjena na 12 godina. 

Penzionisani policajac je 2019. godine ubio svog sina nakon svađe u sarajevskom naselju Vojničko Polje. Ubistvo je počinio vatrenim oružjem.

Milomir Janković, također penzionisani policajac iz Korana, kod Pala, 2012. godine je nasred ulice hladnokrvno ubio suprugu Nadu Janković. 

Federalni policajac Enes Muslić, 2012. godine ubio je 25-godišnju Amilu Sabljić u Mostaru kod hotela Ero, ispalivši u nju četiri metka iz službenog pištolja. 

 Osuđen je na samo 13 godina zatvora. Upravo je Muslić imao psihičkih problema, te je stalno dolazio u sukobe s kolegama. No, umjesto da bude udaljen s radnog mjesta, suspendovan je  je tako što je za "kaznu" dobio premještaj u Mostar.

Iz izvora bliskih porodici, saznajemo da su upravo njegovi najbliži bili upoznati s njegovim psihičkim problemima, te su ga molili da se liječi, no on je to odbijao.

Enes Muslić će ove godine izlazi na slobodu.

Nažalost, mnogo ovakvih primjera je i u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji, gdje su sadašnji i bivši policajci ubijali žene, djevojke, ljubavnice, bivše žene.

Znamo da službenici policije u svakom momentu imaju pištolj, te da ga nose kući.

A s obzirom na to da ga uvijek imaju pri ruci, tim gore.

Zbog toga s pravom se pitamo vodi li iko računa o psihičkom zdravlju policijskih službenika, jer i oni su ljudi, kao i svi mi.

O ovoj temi razgovarali smo s nadležnim osobama iz policijskih struktura. Zanimalo nas je koliko često su policijski službenici obavezni obavljati ljekarske preglede, te da li imaju dostupnu psihološku pomoć. 

- Policijski službenici, prema važećem Kolektivnom ugovoru, obavljaju redovne ljekarske preglede svake dvije godine.

U 2025. godini su obavljeni ljekarski pregledi policijskih službenika FUP-a te su, uz ostale preglede, imali i intervju i psihološko testiranje i pregled kod psihijatra.

Također, ukoliko neposredno nadređeni policijskom službeniku, primijeti neke probleme u ponašanju i obavljanju redovnih radnih obaveza, ima mogućnost i obavezu da ga uputi na vanredni ljekarski pregled - rekli su za Faktor iz Federalne uprave policije. 

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo za Faktor kažu da ljekarski pregled za ljekarsko uvjerenje policijski službenici obavljaju prema vrsti zdravstvenih pregleda. 

- Redovni zdravstveni pregled policijskih službenika u Specijalnoj policijskoj jedinici obavljaju se svake dvije godine.  Periodični zdravstveni pregled policijskih službenika Uprave policije  obavljaju se za sve policijske službenike svake četiri godine ili u periodu koji odredi policijski komesar u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima.

Vanredni zdravstveni pregled policijskih službenika obavlja se za policijskog službenika za kojeg je neposredni rukovodilac uputio prijedlog policijskom komesaru za upućivanje na vanredni zdravstveni pregled - kažu iz MUP-u KS. 

Na naše pitanje šta uključuje vanredni ljekarski pregled, te da li policajci imaju i psihološku pomoć, kažu:

- Ljekarski pregled uključuje i razgovore sa psihijatrom i psihologom. Policijskim službenicima Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo je u svakom momentu dostupan psiholog. U MUP-u KS su zaposlena dva psihologa. Policijski službenici se mogu obratiti psihologu kada god za to osjete potrebu.

Osim toga, ukoliko se posumnja da policijski službenik ima određenih problema može se uputiti na vanredni ljekarski pregled. Policijski službenik se suspenduje iz policijskog organa kada se za to steknu zakonom propisani uslovi - kažu za Faktor iz MUP-a KS.

Podsjećamo, nedavno je mininista unutrašnjih poslova KS Admir Katica izjavio da nakon što se policajci tokom službe suoče sa upotrebom vatrenog oružja, obavezno upućuju kod psihologa.

Srednjobosanski kanton ima zaposlenu psihologinju Marijanu Bilić, koji je policajcima na raspolaganju u svakom momentu. S njom smo razgovarali o značaju psihologa u jednoj policijskoj upravi, te s kojim se problemima policajci suačavaju.

Prema njenim riječima, kao i u prethodnim slučajevima, redovnim zdravstvenim pregledima pristupaju policijski službenici koji obavljaju poslove kantradiverzione zaštite i pripadnici Jedinice za specijalnu podršku svake dvije godine, te ostali policijski službenici svake četiri godine.

Na naše pitanje u kojim slučajevima su policajci  obavezni da joj se obrate, kaže.

- Samim tim da nošenje vatrenog oružja stvara dodatni pritisak u funkcionisanju policijskih službenika, oni imaju otvorenu tu mogućnost da se za razgovor jave kada god osjete potrebu za tim.

Prema Pravilniku o pružanju psihološke pomoći policijskim službenicima postoje situacije kada su obavezni javiti se psihologu. To je kada postoje opravdani razlozi za to, a posebno u slučaju: aktuelnih životnih problema i kriza koje moju utjecati na efikasno i kvalitetno obavljanje službenih dužnosti. To je naprimjer  smrt bliske osobe, teška bolest zaposlenog, teška bolest bliskog člana porodice, porodični problemi, razvod braka, finansijski problemi.

Obavezni su javiti se u slučaju psiholoških posljedica nastalih kao rezultat pretrpljene diskriminacije,  značajnih promjena u ponašanju koje se manifestuju kroz sniženu efikasnost u obavljanju radnih zadataka u odnosu na ranije periode.

Izloženosti ozbiljnoj prijetnji po život ili zdravlje, a što se i dešava policajcima, to je upotreba vatrenog oružja, ranjavanje, smrt kolege, teže posljedice u saobraćaju gdje se policajci svega nagledaju. 

No, što se tiče MUP-a SBK, policijski službenici se najčešće obraćaju za razgovor ako su bili izloženi ozbiljnoj prijetnji po život ili zdravlje ili ako su svjedočili navedenoj situaciji odnosno situaciji koja ostavlja traumatične posljedice - kaže psihologinja Bilić.

Na naše pitanje kako postupaju ako primijete da neko ima određenih psihičkih problema ili prolazi neku krizu, a nosi vatreno oružje, naša sagovornica odgovara.

- Prije svega, radimo na prevenciji psihičkih kriza. Riječ je o individualnom i grupnom savjetodavnom radu, psihoedukativnom radu kako bi policijski službenici ovladali tehnikama nošenja sa stresnim situacijama, tehnikama samokontrole, te kako bi na adekvatan način pristupili problemu.

Ukoliko se utvrde promjene u ponašanju i funkcionisanju, poduzimaju se mjere koje će zaštiti policijskog službenika, njegov dignitet i njegovu intimu, te uvažiti i potrebe radnog okruženja.

U slučaju odbijanja sudjelovanja tokom provođenja postupaka psihološke pomoći, psiholog može policijskom komesaru predložiti upućivanje policijskog službenika na vanredni zdravstveni pregled.

Ukoliko se utvrdi da se policijski službenik vodi pod šifrom F koja u liječničkoj dijagnozi označava skup dijagnoza koje opisuju devijaciju duha i svijesti, policijskom službeniku se oduzima vatreno oružje - kaže za Faktor policijski psiholog MUP SBK Marijana Bilić.