Na današnji dan, prije 33 godine jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, zapaljena je agresorskim granatiranjem.

U noći sa 25. na 26. august 1992. godine granate vojske RS-a, ispaljene s okolnih brda, izazvale su požar u kojem je izgorjela sarajevska Vijećnica.

Namjera je bila da se uništi kulturno naslijeđe jedne države, naroda i građana koji u njoj žive.

Plamen je za nekoliko sati progutao nacionalno blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koje je brižno čuvano, obrađivano i koje je građanima bilo dostupno blizu pola vijeka.

Tada je nestalo otprilike dva miliona bibliotečkih jedinica, knjiga, časopisa kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti, koji svjedoče historiju Bosne i Hercegovine.

Upravo 25. august 1992. godine predstavljao je jedan od emotivno najtežih dana za sve stanovnike Sarajeva kao i za sve ljude kojima je Vijećnica predstavljala simbol grada i svojevrsni centar znanja.

Mnogi građani koji su bili svjedoci ovih dešavanja više puta su govorili o danu kada je Vijećnica zapaljena, a mnogi su tvrdili kako su se papiri, dijelovi knjiga i drugih izdanja koji su nestali u požari mogli naći na ulicama okolnih naselja.

Građani i uposlenici pokušali su spasiti knjige. 

Vatrogasci su bezuspješno pokušavali ugasiti vatru… Oni najhrabriji provlačili su se između granata, metaka, uskakali u vatrenu stihiju i pokušavali spasiti barem mali djelić nacionalnog blaga.

Jedan dio je sačuvan, a Komisija za nacionalne spomenike BiH tu građu prije pet godina proglasila nacionalnim spomenikom.

Te specijalne zbirke govore o državno-pravnom kontinuitetu, kulturnom identitetu, razvoju i dignitetu.

Za vrijeme opsade Sarajeva Vijećnica je bila više puta granatirana. Pokušavale su je uništiti snage JNA, a zatim i snage Vojske Republike Srpske. 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine danas će obilježiti 33. godišnjicu spaljivanja institucije.

Kako je saopćeno, u plamenu su tada nestali milioni bibliotečkih jedinica, no Biblioteka je nastavila postojati i raditi, uprkos neažuriranom/neprepoznatom pravnom i finansijskom statusu koji, zbog ponajviše političkih nesuglasica i animoziteta u zemlji, ni danas nije riješen.