Iako statistika pokazuje da su prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine nominalno rasle u odnosu na prošlu godinu, stvarnost na terenu govori sasvim drugačije: plaće padaju, cijene rastu, a građani sve teže preživljavaju.

U julu je zabilježen pad neto plaće za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec dok, primjera radi, kilogram teletine košta i do 40 KM.

Ekonomski stručnjaci upozoravaju – rast cijena je rezultat i loših poteza vlasti i neadekvatne kontrole tržišta, a kupovna moć građana je u padu.

Prema podacima Agencije za statistiku FBiH, prosječna plaća u Federaciji BiH u julu mjesecu isplaćena je u neto iznosu od 1.577 KM i niža je za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. 

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom za juni 2025. nominalno je viša za 16,7 posto, a realno viša za 12 posto.

U junu u odnosu na maj 2025. godine najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnosti – proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 3,9 posto, te finansijskoj i djelatnosti osiguranja za 3,5 posto i djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 2,7 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U isto vrijeme najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnosti – stručne, naučne i tehničke djelatnosti za 0,6 posto, obrazovanje za 0,6 posto i djelatnosti poslovanje nekretninama za 0,4 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za juni 2025. u Federaciji BiH iznosila je 2.458 KM i nominalno je niža za 0,9 posto, a realno niža za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plaća po zaposlenom za juni 2025. nominalno je viša za 16,6 posto, a realno viša za 11,9 posto.

Obišli smo neke prodavnice u Sarajevu. Kilogram teletine bez kosti košta 40 KM, kilogram mljevenog junećeg mesa košta 22 KM, a kilogram junetine bez kosti od 25 do 30 KM. 

Situacija nije bolja ni kada su u pitanju mliječni proizvodi - žuti sirevi koštaju od 15 do 30 KM, jedan litar slatkog mlijeka od 1,70 do 2.50 KM, mileram od 4,50 do 6.50 KM, jogurt od tri do 4.50 KM...

I cijene povrća i voća su u porastu, paradaiz i paprike možete kupiti po cijeni od 2.50 do pet KM, blitvu i zelje na pijaci prodaju za 10 KM. Kilogram kajsije  i dalje se prodaje po cijeni od 8 do 12 KM, a lubenica i dinja prodaju se po cijeni od jednu i dvije KM po kilogramu.

A šta kažu ekonomski stručnjaci na činjenicu da prosječne plaće u Federaciji padaju a cijene rastu brzinom svjetlosti?

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor ističe da je prosječna plaća u posljednje vrijeme rasla, prije svega zbog zakonskog povećanja minimalne plaće, pa sada kada se taj efekat iscrpio a broj zaposlenih je smanjen zbog otpuštanja radnika, dolazi i do pada.

- Posebno je zabrinjavajuće što je i ovaj raniji rast bio, prije svega nominalan, a realni troškovi života su ga svejedno nadmašivali i prosječna plaća je praktično konstantno u padu u smislu realne kupovne moći i njene stvarne vrijednosti. Mnogim građanima proizvodi poput teletine su odavno tek san, a problem je osigurati i egzistenciju odnosno i one najjeftinije - ističe Gavran.

Kaže da je za rast cijena u većini oblasti odgovorna vlast.

-Naime, jedan dio poskupljenja koji se može objasniti rastom troškova poslovanja je uzrokovala vlast povećanjem minimalne plaće bez smanjenja doprinosa i time povećanjem cijene rada, kao i povećanjem cijene električne energije, vode i drugih komunalnih usluga (što je istovremeno i direktan dodatni udar na građane kojima su cijene također povećane).

Drugi dio povećanja cijena koji nije uopće opravdan troškovima i rezultat je čiste pohlepe i maksimiziranja profita, i za to je opet vlast odgovorna što nije spriječila ili sankcionisala.

I samim time ostaje zaključak da divljanje cijena može jedino zaustaviti vlast mjerama koje ne poduzima a mogla bi: najdirektnije smanjenjem cijena onih usluga koje direktno sama određuje (energenti, voda, komunalije), ograničavanjem cijena u skladu s troškovima i sankcionisanjem neopravdanog ekstra profita, smanjenjem ostalih troškova poslovanja za koje su odgovorni, djelovanjem putem robnih rezervi na tržištu, podrškom povećanju domace proizvodnje, itd - zaključuje Gavran.