Tokom debate u Bundestagu povodom sjećanja na genocid u Srebrenici došlo je do skandala. Govori političara AfD-a izazvali su proteste i negodovanje kod drugih parlamentarnih frakcija. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) neočekivano je preuzeo riječ, piše Zeit.de.  

Trideset godina nakon ratnog zločina u BiH, Bundestag je prekinuo tekuće budžetske rasprave kako bi održao debatu o obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici.

- Srebrenica je bila najgori ratni zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata - rekla je predsjednica Bundestaga Julia Klockner (CDU) na početku. Genocid je također bio i neuspjeh Ujedinjenih nacija, čije mirovne snage nisu uspjele zaštititi civile.

AfD-ov zastupnik Alexander Wolf osporio je klasifikaciju zločina kao genocid, tvrdeći da su "Srbi tamo ubijali muškarce, a žene i djecu uglavnom poštedjeli". Rekao je da nametanje kulture sjećanja od strane međunarodne zajednice ne doprinosi smirivanju tenzija u Bosni i Hercegovini.

Govornici iz drugih frakcija oštro su kritizirali njegove izjave. Zastupnica SPD-a Siemtje Moller podsjetila je da su međunarodni sudovi u više presuda jasno utvrdili da se radi o genocidu. CDU-ov političar Jurgen Hardt optužio je Wolfa za negiranje genocida. 

- Za njega je genocid u Srebrenici možda beznačajan događaj iz balkanske povijesti, a on je na strani počinitelja, a ne žrtava - istakao je.

AfD-ov zastupnik Martin Sichert izazvao je glasne proteste kada je svoj govor uglavnom iskoristio za domaću politiku i teme bitne za AfD.

- Ono što se vidi u velikom ratu u Jugoslaviji, može se danas vidjeti i na gotovo svakom školskom igralištu u Njemačkoj - rekao je.

- Srebrenica nas upozorava da okončamo multikulturalizam dok još nije prekasno - dodao je.

Zastupnici SPD-a i Die Linke demonstrativno su mu okrenuli leđa, a Klockner ga je upozorila da se drži teme.

Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul neočekivano je reagirao nakon govora AfD-a. Rekao je da Bundestag raspravlja o priznatom genocidu i izrazio žaljenje zbog toga što se žrtvama i prisutnim gostima nameću takve debate.

- Savezna vlada, naravno, priznaje ovaj genocid - istakao je.

Dana 11. jula 1995. bosanski Srbi zauzeli su UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici. Tog narednih nekoliko dana ubijeno je oko 8.000 ljudi, većinom muškaraca i dječaka. Žene, djevojke i djeca deportovani su autobusima prema linijama koje je kontrolisala Armija RBiH. Presude Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda (ICJ) potvrdile su genocidni karakter masakra u Srebrenici.