Formirana je Radna grupa sa 19 članova, zadužena za izradu teksta izmjena i dopuna Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica. Prvi radni sastanak Radne grupe održan je 24. aprila i na njemu su usvojena osnovna načela za kreiranje boračkog dodatka.

Redakciji Faktora obratio se veći broj demobilisanih boraca pitajući šta je sa boračkim dodatkom, tačnije drugim sastankom radne grupe koja je imenovana na prijedlog federalnog ministra za boračka pitanja Nedžada Lokmića i koja broji 20-ak članova.

Prvi sastanak je održan 24. aprila, članovi grupe koje smo kontaktirali su skeptični da će se u skorije vrijeme održati drugi sastanak jer u agustu slijede kolektivni godišnji odmori.

- Na prvom sastanku rečeno je da svi koji su zainteresirani, da prave svoje prijedloge i da se to dostavi i da će biti održan drugi sastanak. Tada sam kazao da mi kao savez prepuštamo ovo na saveze kojih se tiče najviše, a zastupaju demobilisane borce. Savez boraca FBiH, Jedinstvena organizacija boraca, Kamp boraca FBiH i razvojačeni HVO pripadnici. Nisam upoznat s tim da li su dostavili taj prijedlog ili nisu. Mislim da su pripremili nešto. Lično da vam kažem, ne znam ni hoće li biti ovog drugog sastanka. Nadam se da će ga biti prije godišnjih odmora - kazao je za Faktor Aljo Bošnjaković, predsjednik Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja FBiH.

Upitali smo da li je grupa trebala brojati manje članova.

- Vidite, neko je procijenio da treba tolika radna grupa. Ja, što se tiče mog saveza, ne dajemo nikakve projedloge. Podržat ćemo sve što usaglase četiri saveza koja sam ranije spomenuo - govori Bošnjaković.

Osvrnuo se i na komentar da li svi trebaju dobiti borački dodatak ili samo oni koji nikada nisu ništa dobili od države, a branili su zemlju.

- Ma vidite, to je diskutabilno. Ima argumenata i za jedno i za drugo. Ako se zove borački dodatak, onda je logika da svaki borac ima. Ili ga preimenovati. Međutim, ako je borački, svako kaže: "Imam pravo, bio sam borac" - kazao je Bošnjaković.

Razgovarali smo i sa Esadom Delićem, članom grupe, koji je predstavnik Saveza ratnih vojnih invalida FBiH.

- Imali smo konstituirajući sastanak i evo čekamo da nam ministarstvo zakaže drugi sastanak. Prijedloga je raznih došlo, sa svih strana od boračkih organizacija. To se sumira, pregledava, da bi se došlo do nekakvog prijedloga. Mi smo tu najviše dali demobilisanim borcima da budu nosioci, imat će našu podršku da dođemo do rješenja. Ovdje je cifra najbitnija. Ljudi traže da im se nadoknadi nešto po mjesecu što su bili pripadnici Armije RBiH, vidjet ćemo. Sad su i godišnji odmori. Valjda će sastanak biti poslije tih odmora - govori Delić.

MIšljenja je da borački dodatak trebaju dobiti pripadnici Armije RBiH koji su proveli cijeli rat u odbrani.

- Nije isto biti godinu ili 15 mjeseci u Armiji i negdje nestati pa se vratiti, a neko da bude četiri godine u rovu i da su isti. Ima dosta pripadnika koji su bili dan, heftu, mjesec, godinu, tri mjeseca, toga je 30-40 posto. To treba malo pretresti. Ako je opterećenje državi, može se prebaciti na kantone da daje, na PIO uz penziju, uz plaću. Vidjet ćemo, mi ćemo imati svoje prijedloge - rekao nam je Delić.

Postoje prijedlozi da svi koji su učestvovali u odbrani zemlje dobijaju borački dodatak koji bi bio po dvije KM po mjesecu provedenom u odbrani. Tu je i prijedlog da borački dodatak iznosi četiri ili pet KM po mjesecu u odbrani zemlje i da ga dobiju samo oni koji nikada ništa nisu dobili od države, a koji su u radnom odnosu, penziji.