BH Telecom dobio je zeleno svjetlo od Konkurencijskog vjeća Bosne i Hercegovine da može pristupiti akviziciji BH Telemacha, međutim, postoji ono "ali".

Tu je šest uvijeta koji nisu nimalo jednostavni i koji svakako otežavaju i traže da BH Telecom, ali i Vlada Federacije BiH, ponovo sjednu i preispitaju plan koji nikad još nije stigao u Parlament Federacije BiH, iako je BH Telecom firma koja je 90 posto u vlasništvu Federacije BiH.

Prema podacima koje su već ranaije objavili neki mediji, Telemach BH je prošle godine imao prihode od oko 150 miliona KM i dobit od oko 20 miliona maraka.

A kada je u pitanju cijena po kojoj bi BH Telecom mogao kupiti BH Telemach, ranije je  spominjana cifra od 740 miliona KM, što je poslije u više navrata demantovao Amel Kovačević, generalni direktor BH Telecoma.

Iako je Konkurencijsko vijeće odobrilo akviziciju, ono je donijelo i šest mjera.

Vjerovatno najvažnija mjera jeste da dvije firme moraju nastaviti poslovati kao odvojeni subjekti, što znači da neće biti spajanja u jednu veliku kompaniju.

Također, dvije kompanije neće moći dizati cijene svojih usluga iznad propisane mjere, a svi raniji ugovori morat će ostati na snazi bez promjene uvjeta. Dalje, BH Telecom neće moći kupovati druge operatere, a Telemach neće moći aplicirati za nove mobilne frekvencije.

Na kraju, manji dio Telemacha će morati biti prodat trećoj strani kako bi se smanjio udio fiksnog interneta za tri procentna poena.

  Set mjera koje je propisalo Konkurencijsko vijeće BiH praktično ograničava mogućnost BH Telecoma da u potpunosti iskoristi prednosti spajanja, pojasnili su stručnjaci.

Mirsad Zaimović, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH i nekadašnji direktor BH Telecoma, za Faktor ističe da nema informacije o samom planu spajanja, s obzirom na to da je njegov radno-pravni status u BH Telecomu zaleđen, odnosno u mirovanju.

Ističe da ne zna kakav je plan i da li on postoji, te da bez plana to može biti problematično za BH Telecom i može ugroziti poslovanje, te da bi Vlada FBiH morala znati šta će sa firmom koju preuzima.

- Osnovno pitanje je šta Vlada FBiH i BH Telecom žele i da li se to isplati i hoće li to BH Telecom dovesti u problem likvidnosti. Mislim da je ovo pitanje o kojem treba raspravljati Parlament - kazao je Zaimović.

Ističe da zabrinjavaju i uvijeti koje je Konkurencijsko vijeće BiH dalo BH Telecomu kada je u pitanju akvizicija, što, kako naglašava, nije bio slučaj kada je operater Mtel iz Srbije preuzimao druge operatere u RS-u.

 - O svemu tome bi trebalo da raspravi Vlada FBiH, ali i Parlament, veliki novac je u pitanju - zaključuje Zaimović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor ističe da odluka Konkurencijskog vijeća BiH još uvijek ne znači puno, jer nije konačno te da je za ekonomske i druge posljedice, najvažniji ugovor, ali i dalje smjernice koje ugovor mora pratiti.

- Ako ostane ovako kako je rečeno, pozitivni sinergetski efekti na BH Telecom bi bili manji, jer se obavezuje na zadržavanje Telemacha kao samostalne kompanije (dakle, bez pune integracije koja bi omogućila znatno smanjenje troškova i broja zaposlenih), a i zajedničko tržišno učešće bi bilo manje jer se obavezuju na prodaju odnosno smanjenje za određeni procenat. Pitanje je i u kojoj mjeri bi se ovo odrazilo na tehnološki razvoj i integraciju u toj sferi, da li bi onemogućilo integraciju paketa usluga i prinudilo BH Telecom na svojevrsnu fiktivnu internu konkurenciju - objašnjava Gavran.

Naglašava da je to jako loše za same građane odnosno klijente, i suprotno logici i praksi regulatora u nekim drugim državama je da se ne obavezuju na smanjenje cijena usluga.

- Naime, ako se zahtjeva integracija i tvrdi da je opravdana zbog očekivanih pozitivnih efekata, jasno je da bi oni otvorili prostor za smanjenje cijene praktično svih usluga kod kojih se troškovi smanjuju s većim brojem korisnika usluga. Ignorišući tu ekonomsku činjenicu Konkurencijsko vijeće direktno šteti korisnicima a pogodovanje kompanijama - pojašnjava Gavran.

Tvrdi da odredba koja zabranjuje povećanje cijena iznad nivoa određenog procenta niie dovoljna jer i dalje znači povećanje cijena.

- Dakle, koristi za korisnike neće biti. Ne obavezuje se ni BH Telecom na tehnološko unapređenje usluga korisnicima. Evo jednog praktičnog primjera šta to znaci: BH Telecom uglavnom osigurava korisnicima svojih paketa usluga koji uključujući fiksni internet nove uređaje i redovno ih mijenja bez dodatne naknade u slučaju potrebe. S druge strane, mnogi korisnici Telemacha već godinama su osuđeni na apsurdno staru opremu uključujući uređaje stare desetak godina koji ne omogućavaju čak ni već plaćenu i ugovorenu uslugu (plaćate bežični internet od 200 Mbps, a oprema ne može ostvariti vise od 40 Mbps - iako vas niko nije upozorio nego su vam prodali uslugu koju ne možete imati bez dodatnih troškova). Ovo je čak suprotno pravima potrošača i ne dešava se u BH Telecomu,  i ne osigurava zaštitu i izjednačavanje korisnika - kaže Gavran.

Ipak, ističe, ono sto je najvažnije za građane i sve poreske obveznike u Federaciji BiH nisu elementi sadašnje odluke Konkurencijskog vijeća pa ni samo moguće preuzimanje Telemacha s aspekta korisnika i kompanija, nego kolika je finansijska obaveza i kako se namjerava finansirati.

- Jako je upitno u kakvom je uopće stanju Telemach. Primjer zastarjele opreme ne ukazuje na naprednu već zaostalu kompaniju koja treba ogromna ulaganja samo da dostigne minimalni tehnološki standard, a dugogodišnja kriza njegovog vlasnika koji je zbog enormnih dugova rasprodavao imovinu i sada to dalje pokušava i s Telemachom također nagovještava da i finansijski može biti jako puno dubioza i rizika. Najviše je upitno koliko se građani i privredna FBiH namjeravaju zadužiti i ko će na svemu najviše zaraditi. Organsko širenje BH Telecoma i ulaganje u Federaciji BiH i BiH općenito je dobro za sve nas, jer sva nova vrijednost ostaje u BiH, ali enorman odliv novca stranom prodavcu odmah i potom višegodišnji odliv novca za vraćanje kredita, opet stranim kreditorima je katastrofalan i umanjuje potencijal daljeg razvoja, usporava ga a ne ubrzava - smatra Gavran.

Tvrdi da umjesto jačeg i boljeg BH Telecoma, postoji rizik da će FBiH imati kompaniju koja ne može da se razvija opterećena dugom i koju će, možda, Vlada onda jednog dana i prodavati / privatizirati u lošijem stanju i po nižoj cijeni nego je danas.

- Koliko prezadužena kompanija može činiti u budućnosti ono po čemu je BH Telecom također bio poznat i društveno koristan - sponzorstva, donacije, podrška široj zajednici? Šta će biti sa 5G mrežom koja već godinama kasni za okruženjem? Kako da se uzme takva investicija ako treba sanirati sve probleme Telemacha i ako se treba zadužiti za ko zna koliko stotina miliona KM? A svime upravljaju ne vrsni menadžeri i stručnjaci, nego politički imenovani partijski kadrovi. Ko nam garantuje da u ovom procesu neće biti ni korupcije, ni političkog i drugog pogodovanja? Jednostavno, riječ je o jako rizičnom projektu za koji iskreno ne vidim prednosti u odnosu na organski rast samog BH Telecoma, a rizika i nepoznanica je jako puno - zaključuje Gavran.

Mahir Mešalić, zastupnik DF-a u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor ističe da je on kao zastupnik tražio od BH Telecoma informaciju o akviziciji BH Telemacha i koliki će biti račun za to, ali da su iz ove kompanije dali odgovor da je to poslovna tajna.

- Smatram da trošenje nova poreznih obveznika ne može biti poslovna tajna, jer je BH Telecom kompanija koja je većinskim dijelom u vlasništu Federacije BiH i da imamo parvo da znamo sve o toj akviziciji. Koliko će ona koštati građane Federacije BiH. Ima li fizibiliti studija, imamo parvo da sve to znamo – kazao je Mešalić.