Evropa se susreće sa nestašicom lijekova, među kojima su i uobičajeni antibiotici koje ljekari propisuju pacijentima, navodi se u novom izvještaju Evropskog revizorskog suda.
Sa nestašicom lijekova suočava se i Bosna i Hercegovina.
Kako su kazali iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u toku 2025. godine od proizvođača lijekova i nosilaca dozvola za stavljanje lijeka u promet za inostrane proizvođače, prijavljena je 151 nestašica lijekova.
Prema riječima prim. mr. ph. Nataše Grubiše, direktorice Agencije, "od navedenog broja, 41 nestašica odnosila se na trajan prekid snabdijevanja tržišta BiH, dok se 110 prijava odnosilo na privremeni prekid snabdijevanja".

Prim. mr. ph. Nataša Grubiša
- Napomenula bih da ovakve nestašice, iako evidentirane, ne predstavljaju značajno odstupanje u odnosu na prethodne godine, budući da se povremeni prekidi u snabdijevanju mogu očekivati kao rezultat različitih faktora, uključujući: zastoje u lancima snabdijevanja, kašnjenja u proizvodnji, povećanu potražnju, i druge okolnosti. U slučajevima trajnog prekida snabdijevanja, najčešći razlog je komercijalne prirode, odnosno nedostatak interesa proizvođača za nastavak plasmana lijeka na tržištu BiH - pojašnjava Grubiša.
Među lijekovima za koje je u ovoj godini prijavljena privremena obustava prometa nalaze se: Urutal, Urutal forte, Imuran, Bonviva kao i brojni medikamenti za liječenje iz terapijskih oblasti kao što su dijabetes, hipertenzija, onkološka stanja...
Kada je riječ o antibioticima, Grubiša dodaje "da u 2025. godini nije zabilježena značajna prijava nestašica tih lijekova".
- Radi se o svega nekoliko lijekova za koje je prijavljena trajna ili privremena obustava prometa iz komercijalnih razloga, odnosno kašnjenja u proizvodnji lijeka. Svi navedeni lijekovi u momentu trajanja nestašice imali su dostupnu paralelu na tržištu BiH, odnosno lijek sa istom aktivnom supstancom u svom sastavu - navodi Grubiša.
Zbog neažurnog prijavljavanja nestašice od strane proizvođača i nosilaca dozvole, za dio nestašica, kako kažu u Agenciji, često saznaju od pacijenata, zdravstvenih ustanova te na druge načine.
- U takvim slučajevima kontaktiramo proizvođače radi provjere dostupnost lijekova i utvrđivanja razloga za nastanak. Podsjetila bih sve zdravstvene radnike i relevantne subjekte da je u slučaju nestašice uvijek potrebno razmotriti dostupne zamjenske terapije, bilo da se radi o lijekovima sa istom aktivnom supstancom ili lijekovima iz iste farmakoterapijske grupe, naravno uz konsultaciju sa ljekarom i farmaceutom - kazala je Grubiša.